TRANSFERNE CENE – Ko ima obavezu da dostavi studiju o transfernim cenama

Verovatno ste čuli za transferne cene, preciznije za obavezu dostavljanja studije (izveštaja) o transfernim cenama, ali možda niste sigurni šta to tačno znači i da li ste vi u obavezi da tu studiju dostavite. Naime, zakonska obaveza privrednih društava i preduzetnika koji posluju sa povezanim licima jeste obaveza da jednom godišnje dostave Poreskoj upravi studiju […]

Transkript

Verovatno ste čuli za transferne cene, preciznije za obavezu dostavljanja studije (izveštaja) o transfernim cenama, ali možda niste sigurni šta to tačno znači i da li ste vi u obavezi da tu studiju dostavite.

Naime, zakonska obaveza privrednih društava i preduzetnika koji posluju sa povezanim licima jeste obaveza da jednom godišnje dostave Poreskoj upravi studiju o transfernim cenama. Ono što je odmah na početku važno da znate jeste da je pravilo o transfernim cenama i dostavljanju studije primenljivo isključivo po osnovu transakcija između lica koja se smatraju povezanim licima.

Šta su TRANSFERNE CENE

Transferne cene ili kontrolisane cene su cene po kojima se prodaju proizvodi i usluge između povezanih lica, kao i davanje međusobnih pozajmica i kredita. Pošto se radi o prometu između povezanih lica, postoji mogućnost za manipulisanje u cilju izbegavanja plaćanja poreza, pa je iz tog razloga prema Zakonu o porezu na dobit obaveza privrednih društava i preduzetnika da dostave pomenutu studiju ukoliko imaju obavezu na tako nešto.

Prema Zakon o porezu na dobit pravnih lica i Pravilniku o transfernim cenama i metodama koje se po principu “van dohvata ruke” primenjuju kod utvrđivanja cene transakcija između povezanih lica, sastavlja se ova studija (izveštaj).

Pored dostavljanja izveštaja, pravnim licima i preduzetnicima propisano je  da  transakcije sa povezanim licima posebno iskažu u poreskom bilansu. Ovakav način izveštavanja prvi put se primenjuje za poslovanje u 2013. godini.

Ko ima obavezu da dostavlja studiju o transfernim cenama

Obavezu dostavljanja studiju o transfernim cenama imaju:

  • privredna društva i preduzetnici koji posluju sa povezanim licima i
  • privredna društva i preduzetnici koji posluju sa kompanijama koje imaju sedište na teritoriji posebne jurisdikcije ili teritorije poznatije pod nazivom “Poreski raj”.

Ko su POVEZANA LICA

Prema Članu 59. Zakona o porezu na dobit pravnih lica kaže se:

Licem povezanim sa obveznikom smatra se ono fizičko ili pravno lice u čijim se odnosima sa obveznikom javlja mogućnost kontrole ili značajnijeg uticaja na poslovne odluke, takođe, povezanim licima smatraju se pravna lica između kojih postoji mogućnosti kontrole ili mogućnost značajnijeg uticaja na poslovne odluke – posedovanje najmanje 25% udela ili akcija, odnosno glasova u organima upravljanja.

Preciznije rečeno, Zakonom su kao povezana lica obuhvaćeni odnosi povezanosti na sledeća 4 nivoa:

  1. KONTROLNI NIVO – Pravna lica između kojih postoji mogućnosti kontrole ili mogućnost značajnijeg uticaja na poslovne odluke.

Prvi nivo je kontrolni, a svako fizičko ili pravno lice koje je vlasnik 25% ili više osnivačkog kapitala u nekom privrednom društvu, i pri tome je vlasnik sa 25% ili više kapitala u nekom drugom preduzeću, pokazuje da postoji povezanost po kapitalu.

Ukoliko ova dva ili više sličnih preduzeća posluju međusobno, prodaju robe ili usluge jedni drugima, dužni su da dostave studiju ( izveštaj ) o transfernim cenama. Nije retka situacija da jedno fizičko ili pravno lice učestvuje u kapitalu – osnivač je više pravnih lica, ali ukoliko ta društva posluju međusovno potrebno je uraditi studiju.

U slučaju posrednog ili neposrednog posedovanja najmanje 25% akcija ili udela, smatra se da postoji mogućnost kontrole nad obveznikom.

Kada je neko pravno lice osnivač – matična firma koja je osnovala jedno ili više preduzeća u zemlji ili inostranstvu, ili ima ogranak, poslovanje između ovih firmi, jeste predmet analize da li su ta preduzeća poslovala po tržišnim ili transfernim cenama.

  1. UPRAVLJAČKI NIVO – Pravna lica kod kojih ista fizička ili pravna lica učestvuju u upravljanju i kontroli ili kapitalu.

Drugi nivo je upravljački. Ukoliko direktor jednog privrednog društva:

  • ima sva ovlaćenja u poslovanju,
  • samostalno zastupa firmu,
  • ima pravo donošenja odluka,
  • potpisivanje ugovora, plaćanje i naplatu, 

a nema osnivački ulog u toj frimi, ipak prema Zakonu se smatra da je lice sa učešćem od 25% kapitala.

Ukoliko je direktor tog preduzeća, direktor u nekom drugom preduzeću ili je vlasnik ili suvlasnik u nekom drugom preduzeću, i ta dva preduzeća međusobno posluju – postoji obaveza izrade studije o transfernim cenama.

Mogućnost značajnijeg uticaja na poslovne odluke postoji i kada lice posredno ili neposredno poseduje najmanje 25% glasova u obveznikovim organima upravljanja.

Inokosni direktor nije povezano lice sa društvom u kojem je direktor, ako u tom društvu nema najmanje 25% učešća u kapitalu ili 25% glasova u obveznikovim organima upravljanja (u skupštini društva).

Licem povezanim sa obveznikom smatra se i ono pravno lice u kome, kao i kod obveznika, ista fizička ili pravna lica neposredno ili posredno učestvuju u upravljanju, kontroli ili kapitalu, tj. imaju 25% učešća u kapitalu ili 25% prava glasa u organima upravljanja.

Na primer: 

Fizičko lice A poseduje 50% udela u pravnom licu B.

Isto fizičko lice poseduje 26% udela u pravnom licu C.

Pravna lica B i C se smatraju povezanim licima.

  1. RODBINSKI NIVO – Rodbina vlasnika pravnih lica koja su povezana po osnovu posedovanja najmanje 25% udela ili akcija, tj. glasova u organima upravljanja.

Rodbinski nivo je najširi, tj. uključuje puno članova familije: bračni drugovi, deca, usvojena deca, njihovi bračni drugovi, deca usvojene dece, roditelji od bračnih drugova, braća i sestre od tetaka, stričeva, ujaka i njihovi bračni drugovi. Takođe i vanbračni partner i njihova deca, kao i ostali srodnici.

Kako to u praksi funkcioniše?

Bilo ko od pobrojanih srodnika, ukoliko je vlasnik, suvlasnik ili direktor nekog drugog privrednog subjekta, ili vlasnik preduzetničke radnje, a firma ima poslovne odnose sa firmom od srodnika – propisana je obaveza utvrđivanja da li su fakturisali jedni drugima po tržišnim cenama ili transfernim, pa zato, uz poreski bilans Poreskoj upravi treba dostaviti izveštaj o transfernim cenama.

Hajde i ovo da objasnimo na primerima:

Primer 1:

Petar Petrović ima 50% udela u pravnom licu B.

Pravno lice B odobrava zajam Mariji Petrović (supruzi Petra Petrovića).

Petar Petrović se smatra povezanim licem sa pravnim licem B (ima 50% udela).

To znači da se i fizička lica koja su u nekom od odnosa sa Petrom Petrovićem iz navedene odredbe, smatraju povezanim licem sa pravnim licem B.

Dakle, supruga Petra Petrovića je povezano lice sa pravnim licem B. 

S tim u vezi, zajam koji je pravno lice B odobrilo Mariji Petrović smatra se transfernom transakcijom.

Primer 2:

Petar Petrović ima 100% udela u pravnom licu B. Njegova supruga – Marija Petrović ima 100% udela u pravnom licu C.

Petar Petrović nema ni udele ni upravljačka prava u pravnom licu C.

Marija Petrović nema ni udele ni upravljačka prava u pravnom licu B.

Pravno lice B prodaje robu pravnom licu C.

Ova transakcija se ne smatra transfernom transakcijom, budući da se pravna lica B i C ne smatraju povezanim licima.

  1. “PORESKI RAJ” NIVO – Pravna lica iz jurisdikcije sa preferencijalnim poreskim sistemomtzv. poreskim rajem.

Četvrti nivo povezanosti je najlakše utvrditi, bez obzira što se radi od oko 60 zemalja. Bitno je samo da firma sa kojom ste, na primer imali poslovne odnose ima sedište ili čak samo kancelariju u nekoj od zemlaja iz jurisdikcija sa preferencijalnim poreskim sistemom, tj. ”zemlje poreskog raja”.

Ako ste imali prodaju ili kupovunu robe ili usluge sa firmom iz tog regiona, dovoljno je da imate obavezu za dostavljanjem izveštaja (studije) o transfernim cenama, bez obzira na vlasničke, rodbinske ili upravljačke odnose.

Licem povezanim sa obveznikom smatra se i svako nerezidentno pravno lice iz jurisdikcije sa preferencijalnim poreskim sistemom.

Bilo koja transakcija sa pravnim licem iz jurisdikcija sa preferencijalnim poreskim sistemom smatra se transfernom transakcijom, čak i ako ne postoji nikakvo međusobno kapital učešće ili pravo glasa u organima upravljanja.

Lista jurisdikcija sa preferencijalnim poreskim sistemom propisana je Pravilnik o listi jurisdikcija sa preferencijalnim poreskim sistemom.

Za sva ova četiri nivoa važi sledeće pravilo:

Ono što je važno da znate jeste da je povezanost postojala u momentu transakcije.

Ako je povezanost postojala samo u jednom delu poreskog perioda, pravila o transfernim cenama se primenjuju samo na one transakcije koje su izvršene do kada je postojala povezanost.

Zašto postoji studija o transfernim cenama

Multinacionalne kompanije često osnivaju ćerke firme ili ogranke u državama gde je poreska stopa niža nego u matičnoj državi, to verujem da ste zanali. Na taj način prebacuju dobit iz jedne u drugu državu, jer žele da plate manji porez.

Zato mnoge države u svetu, pa i Republika Srbija štiti svoj budžet i vodi računa da ne dolazi do nekontrolisanog odliva kapitala. Baš iz tog razloga postoji ovakav vid provere poslovanja. Njime su utvrđuje da li su povezana lica radila:

  • po kontrolisanim – transfernim cenama ili 
  • po cenama “van dohvata ruke”.

Jednostavnije rečeno, studijom o transfernim cenama se ima za cilj provera ispravnosti obračunatog i plaćenog poreza.

Ono što je takođe prisutno u međunarodnom poslovanju jeste praksa da kompanije jedna drugoj pozajmljuju novac, posebno kada se radi o povezanim licima. Ono što su dva česta slučaja u praksi su:

  • “iscpljivanje” firme koja je primila pozajmicu sa visokom kamatnom stopom umesto da je dobila pozajmicu po tržišnim kamatnim stopama (gde država treba da reaguje) i 
  • davanje svojim povezanim licima pozajmicu bez kamate (gde davalac pozajmice bez kamate ima obavezu da iskaže kolika bi bila kamata da je naplaćena i na tu sumu plati porez državi).

Koje su transakcije predmet analize pri izradi studije o transfernim cenama

Predmet analize studija o transfernim cenama čine:

  • Promet proizvoda i usluga,
  • Promet osnovnih sredstava (oprema, poslovni objekti, zemljište) i nematerijalne imovine (žig, inetelektualna svojina, licence, trgovačke marke…)
  • Finansiranje – međusobne pozajmice (sa ili bez kamate),
  • Zajedničko učešće u istraživanju i razvoju.

Koje transakcije nisu predmet analize pri izradi studije o transfernim cenama

Transakcije koje nisu predmet analize pri izradi studije o transfernim cenama su:

  • pozajmica osnivača iz inostranstva firmi iz Srbije ( po šifri 560- uplata osnivača koja ne povećava osnivački ulog ),
  • kada matična firma iz inostranstva uplati svom ogranku u Srbiji sredstva ( prenos novca sa računa na račun po šifri 635),
  • u slučaju kada fizičko lice kao rezident Republike Srbije uplati beskamatnu pozajmicu svojoj firmi,
  • onda kada primalac beskamatne pozajmice nema obavezu obračuna i iskazivanja osnovice za obračun poreza po transfernim cenama.

Kako se pravilno izrađuju studije o transfernim cenama

Pravilna izrada studija (izveštaja) o transfernim cena rade se prema:

  • Smernicama OECD-a ( Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj ) za primenu pravila o transfernim cenama za kompanije koje posluju sa domaćim i stranim povezanim licima,
  • Pravilniku o transfernim cenama,
  • Zakonu o porezu na dobit pravnih lica u Republici Srbiji,
  • Pravilniku o kamatnim stopama i
  • Pravilniku o poreskom bilansu.

Ova studija treba da sadrži:

  • Analizu grupe povezanih lica kojoj pripada obveznik,
  • Analizu delatnosti,
  • Funkcionalnu analizu,
  • Izbor metoda za proveru usklađenosti transfernih cena sa cenama utvrđenim po principu „van dohvata ruke”,
  • Obračun kamate po principu „utanjene kapitalizacije“ i metodu transfernih cena,
  • Zaključak i utvrđivanje iznosa korekcije transfernih cena,
  • Izvod iz obrasca PB-1 ili PB-2 (deo koji se odnosi na transferne cene) u zavisnosti od oblika organizovanja.

Jedan od najvažnijih koraka prilikom izrade studije je izbor metode po kojoj će se utvrditi vrednost transakcija i da li one utiču na poreski bilans ili ne. 

Kada vaš knjigovođa završi sa analizom uporedivosti i funkcionalnom analizom, trebalo bi da ima dovoljno podataka na osnovu kojih će proceniti koja od 5 metoda je najbolja za proveru usklađenosti vaših transfernih cena. 

Tih 5 metoda su:

  1. Metod uporedive cene na tržištu, 
  2. Metod preprodajne cene,
  3. Metoda cene koštanja uvećane za uobičajenu zaradu,  
  4. Metoda transakcione neto marže,
  5. Metoda podele dobiti.

Osim što vaš knjigovođa može primeniti svaku od ovih metoda pojedinačno, može studiju uraditi i njihovom kombinacijom.

Šta treba da zatražite od svog knjigovođe koji radi vašu studiju o transfernim cenama

Od svog knjigovođe koji vam radi studiju o transfernim cenama zatražite:

  • analizu vašeg poslovanja sa povezanim licima koja podrazumeva detaljan pregled svih međukompanijskih ugovora i sporazuma, kao i dokumenata na osnovu kojih su obavljene transakcije,
  • odabir najprikladnije metode na osnovu koje će se svaka transakcija analizirati da li je realizovana u skladu sa principom „van dohvata ruke”, odnosno da li su ugovorene cene u skladu sa tržišnim ili odstupaju,
  • analizu na bazi internih dokumenata radi uporedivost cena i ostvarenih marži. Ukoliko ste isključivo poslovali sa povezanim licima, u tom slučaju neophodno je izvršiti eksterno poređenje korišćenjem javnih baza podataka,
  • provera troškova kamate za međusobne pozajmice ili kredite, tj. da li je bilo “utanjene kapitalizacije” i provera kamatnih stopa da li su u skladu sa tržišnim uslovima,
  • detaljne analize i primene odgovarajućih metoda za utvrđivanje da li su vaše cene i marže u skladu sa tržišnim cenama
  • zaključak u kojem će biti obrazloženo da li imate obavezu korekcije osnovice  oporezive dobit po osnovu transfernih cena ili ne.

Kako vi možete da pomognete svom knjigovođi da pravilno uradi vašu studiju o transfernim cenama

Kada se radi o povezanim licima gde je inostrana ili neka druga firma osnivač obveznika, nije teško utvrditi povezanost, jer iz dokumentacije može da se vidi da je potrebno uključiti u studiju o transferim cenama transakcije sa firmama koje imaju sedište u nekoj od zemalja iz jurisdikcija sa preferencijalnim poreskim sistemom.

Ali, kada obveznik posluje sa familijom, nemoguće je da knjigovođa zna svu braću, sestre i ostalu rodbinu vlasnika firme. Iz tog razloga, neophodno je dostaviti pismenu izjavu da li među klijentima (kupcima i dobavljačima) sa kojima je bilo transakcija, ima povezanih lica.

Obaveza podnošenja studije o transfernim cenama i prekršajne kazne za njeno nedostavljanje

Po osnovu transakcija sa povezanim licima (osim transakcija po osnovu kojih obveznik utvrđuje kapitalni dobitak) obveznik je dužan da uz poresku prijavu i poreski bilans podnese izveštaj o transfernim cenama.

Taj izveštaj može biti u:

  • punom obliku ili
  • skraćenom obliku.

Kada se radi izveštaj o transfernim cenama u punom obliku

Pravilnik o transfernim cenama propisuje sledeće elemente izveštaja o transfernim cenama u punom obliku:

  1. Analizu grupe povezanih lica kojoj pripada obveznik,
  2. Analizu delatnosti,
  3. Funkcionalnu analizu,
  4. Izbor metoda za proveru usklađenosti transfernih cena sa cenama utvrđenim po principu „van dohvata ruke”.
  5. Obračun kamate po principu „utanjene kapitalizacije“ i metodu transfernih cena,
  6. Zaključak i utvrđivanje iznosa korekcije transfernih cena,
  7. Priloge.

Obavezno je dostavljanje izveštaja u punom obliku kad su u pitanju zajmovi, odnosno krediti koje povezana lica odobravaju međusobno.

Kada se radi izveštaj o transfernim cenama u skraćenom obliku

Uslovi za dostavljanje izveštaja o transfernim cenama u skraćenom obliku propisani su alternativno: 

  • da je u pitanju jednokratna transakcija sa povezanim licem i da vrednost te transakcije ne prelazi 8.000.000 dinara, ili 
  • da ukupna vrednost svih transakcija koje obveznik ima sa jednim povezanim licem u toku jednog poreskog perioda ne prelazi 8.000.000 dinara.

Transakcije koje ispunjavaju jedan od dva navedena uslova za dostavljanje izveštaja u skraćenom obliku ne porede se sa cenama koje su u skladu sa principom “van dohvata ruke”, pa se na osnovu tih transakcija sa povezanim licima ne vrši bilo kakva korekcija prihoda, tj. rashoda u poreskom bilansu obveznika.

U ukupnu vrednost transakcija uračunava se vrednost ukupno izvršenog prometa dobara i usluga koje je obveznik imao sa jednim povezanim licem u toku poreskog perioda za koji se dostavlja poreski bilans.

Kao vrednost transakcija uzima se vrednost iskazana u računu ili ugovoru, nezavisno od toga kolika je vrednost tih transakcija po principu “van dohvata ruke”.

Drugim rečima, uslovi se određuju prema transfernoj ceni, a ne prema vrednosti transakcije koja bi bila u skladu sa principom “van dohvata ruke”, budući da u ovim slučajevima obveznici i nemaju obavezu da utvrđuju cenu “van dohvata ruke”.

Za ispunjavanje uslova za dostavljanje izveštaja u skraćenom obliku bitno je kolika je fakturna vrednost izvršenih transakcija, bez obzira koliki je prihod ili rashod obveznik evidentirao po tom osnovu u svojim poslovnim knjigama u tekućem poreskom periodu.

U ukupnu vrednost transakcija ne uključuju se: 

  • kamate po osnovu zajmova (kredita), 
  • dati, odnosno primljeni avansi, 
  • kao i PDV. 

Takođe, u ukupnu vrednost transakcija sa povezanim licem, PDV se ne uračunava ni kod obveznika koji je obračunao PDV, ni kod obveznika – povezanog lica kome je PDV obračunat, i to nezavisno od toga da li obveznik kome je PDV obračunat ima pravo na odbitak prethodnog poreza po tom osnovu ili nema.

Izveštaj u skraćenom obliku obavezno sadrži:

  • opis transakcije,
  • vrednost transakcije,
  • podatke o povezanom licu sa kojim je transakcija izvršena.

Ukoliko ste u obavezi da predate studiju o transfernim cenama i potrebna vam je izrada te studije, naša agencija vam može pomoći u tomezato nas slobodno kontaktirajte. .

Važna napomena:

Izveštaj o transfernim cenama podnosi se u papirnoj formi nadložnoj Poreskoj upravi. Ukoliko privredni subjekt koji je imao poslovne odnose sa povezanim licima ne dostavi izveštaj o transfernim cenama ili ga dostavi u nepotpunom obliku, nadležni organ će poreskom obvezniku izdati opomenu i naložiti mu dostavljanje ili dopunu dokumentacije o transfernim cenama u roku od 30 do 90 dana od dana dostavljanja opomene.

Nedostavljanje izveštaja o transfernim cenama predstavlja prekršaj i za to se plaća kazna:

  • Za pravno lice od 100.000 do 2.000.000 dinara
  • Za preduzetnika od 50.000 do 500.000 dinara

Za neblagovremeno dostavljanje propisana je kazna u fiksnom iznosu od 100.000 dinara za pravno lice, odnosno 50.000 dinara za preduzetnika.

Vaš komentar

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Scroll to Top