POREZ NA DOHODAK GRAĐANA – Ko, koliko i do kada treba da ga plati

Ukoliko niste sigurni da li ste u obavezi da platite godišnji porez na dohodak građana najbolje bi bilo da u firmi u kojoj radite, od ovlašćenog lica zatražite dokument na osnovu kojeg možete proveriti da li ste obavezni da platite ovaj porez, a to je PPP-PO potvrda. PPP-PO potvrda je pregled prihoda, poreza i doprinosa koje je tokom godine firma isplatila različitim fizičkim licima, tj. zaposlenima, honorarcima, vlasnicima i drugima, a izdaju je same firme pomenutim fizičkim licima do 31.01. tekuće godine za prethodnu godinu.

Transkript

Ukoliko niste sigurni da li ste u obavezi da platite godišnji porez na dohodak građana najbolje bi bilo da u firmi u kojoj radite, od ovlašćenog lica zatražite dokument na osnovu kojeg možete proveriti da li ste obavezni da platite ovaj porez, a to je PPP-PO potvrda.

PPP-PO potvrda je pregled prihoda, poreza i doprinosa koje je tokom godine firma isplatila različitim fizičkim licima, tj. zaposlenima, honorarcima, vlasnicima i drugima, a izdaju je same firme pomenutim fizičkim licima do 31.01. tekuće godine za prethodnu godinu.

Ovaj godišnji porez uređen je Zakonom o porezu na dohodak građana, a nastavku ću vam objasniti najznačajnije elemente ovog zakona i šta i kako to praktično znači za vas.

Ko je poreski obveznik

Obveznici godišnjeg poreza na dohodak građana su fizička lica koja su u kalendarskoj godini ostvarila dohodak veći od trostrukog iznosa prosečne godišnje zarade po zaposlenom u Republici Srbiji, isplaćen u kalendarskoj godini, prema podacima Republičkog zavoda za statistikue, a to su:

  • rezidenti Republike Srbije, za dohodak ostvaren na teritoriji Republike Srbije i u drugoj državi i
  • nerezidenti, za dohodak ostvaren na teritoriji Republike Srbije.

Ove godine, na primer:

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku prosečna godišnja zarada po zaposlenom u Republici Srbiji u 2022. godini iznosila je 1.239.792 dinara.

Iz toga proizilazi da su obveznici godišnjeg poreza na dohodak građana fizička lica koja su u kalendarskoj 2022. godini ostvarili dohodak veći od 3.719.376 dinara.

Šta tračno znači – REZIDENT REPUBLIKE SRBIJE

Rezident Republike Srbije je fizičko lice koje:

  • na teritoriji Republike Srbije ima prebivalište ili centar poslovnih i životnih aktivnosti ili,
  • na teritoriji Republike Srbije, neprekidno ili sa prekidima boravi 183 ili više dana u periodu od 12 meseci, koji počinje ili se završava u jednoj poreskoj godini.

Takođe, rezidentom Republike Srbije, smatra se i fizičko lice koje je iz Republike Srbije upućeno u drugu državu radi obavljanja poslova u diplomatskom ili konzularnom predstavništvu Republike Srbije, u međunarodnim organizacijama i sl.

Prihodi koji jesu predmet oporezivanja godišnjim porezom na dohodak građana

Predmet oporezivanja godišnjim porezom na dohodak građana smatra se godišnji zbir:

  1. zarada po osnovu radnog odnosa,
  2. oporezivog prihoda od samostalne delatnosti,
  3. oporezivog prihoda od autorskih i srodnih prava i prava industrijske svojine,
  4. oporezivog prihoda od nepokretnosti,
  5. oporezivog prihoda od davanja u zakup pokretnih stvari,
  6. oporezivog prihoda sportista i sportskih stručnjaka,
  7. oporezivog prihoda od pružanja ugostiteljskih usluga,
  8. oporezivih drugih prihoda (po osnovu ugovora o delu, ugovora o povremenim privremenim poslovima i sl.),
  9. oporezivog prihoda sportista i sportskih stručnjaka, od pružanja ugostiteljskih usluga ostvarenih i oporezovanih u drugoj državi za obveznike, tj. rezidente Republike Srbije.

Ovde bih izdvojio nekoliko važnih napomena:

Prihod od nepokretnosti i iznajmljivanja nepokretnosti uračunava se u osnovicu godišnjeg poreza počev od 2017. godine.

Svi napred nabrojani prihodi ulaze u dohodak za oporezivanje, ukoliko su bili predmet oporezivanja u 2022. godini.

U dohodak za oporezivanje ulaze prihodi koji su isplaćeni u periodu od 1. januara do 31. decembra 2022. godine, nezavisno od perioda na koji se odnose.

Umanjenja i olakšice kod plaćanja godišnji porez na dohodak građana

Verujem da vas ova tema posebno zanima u vezi ovog poreza, pa s toga teba da znate da se umanjenje odnosi na:

  • dohodak za plaćeni porez i doprinose za obavezno socijalno osiguranje u Republici Srbiji od autorskih i srodnih prava i prava industrijske svojine, na teret lica koje je ostvarilo zaradu,
  • za plaćeni porez od autorskih i srodnih prava i prava industrijske svojine;
  • za obveznike mlađe od 40 godina,

ali i postoji uvećanje po osnovu povraćaja doprinosa za obavezno socijalno osiguranje.

Umanjenje dohotka za iznos plaćenih poreza i doprinosa za obavezno socijalno osiguranje

Za iznos plaćenih poreza i doprinosa za obavezno socijalno osiguranje na teret primaoca prihoda od autorskih i srodnih prava i prava industrijske svojine, tj. lica koje je ostvarilo prihode, umanjuju se sledeće vrste oporezivih prihoda:

  1. zarada, uključujući i ličnu zaradu preduzetnika i preduzetnika poljoprivrednika,
  2. oporezivi prihod od samostalne delatnosti za preduzetnike paušalce,
  3. oporezivi prihodi od autorskih prava i prava srodnih autorskim pravima i prava industrijske svojine,
  4. oporezivi prihodi sportista i sportskih stručnjaka,
  5. oporezivi drugi prihodi (po osnovu ugovora o delu, ugovora o povremenim privremenim poslovima i sl.)

Umanjenje dohotka za iznos plaćenog poreza

Za iznos poreza plaćenog na prihode u Republici Srbiji od autorskih i srodnih prava i prava industrijske svojine, umanjuju se sledeći oporezivi prihodi:

  1. prihodi od izdavanja nepokretnosti u zakup,
  2. prihodi od davanja u zakup pokretnih,
  3. oporezivi prihod od samostalne delatnosti za preduzetnike koji vode poslovne knjige,
  4. oporezivi prihod od pružanja ugostiteljskih usluga,
  5. određeni oporezivi drugi prihodi.

Za iznos poreza plaćenog u drugoj državi umanjuju se svi prihodi za nerezidente:

  • zarada po osnovu radnog odnosa i drugih primanja,
  • oporezivog prihoda sportista i sportskih stručnjaka,
  • oporezivi drugi prihodi (po osnovu ugovora o delu, ugovora o povremenim privremenim poslovima i sl.)

koji su ostvareni i oporezovani u drugoj državi.

Umanjenje dohotka za obveznike mlađe od 40 godina

Počev od utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak građana za 2021. godinu, primenjuje se jedna značajna novina za obveznike godišnjeg poreza na dohodak građana koji na poslednji dan kalendarske godine za koju se utvrđuje godišnji porez na dohodak građana imaju manje od navršenih 40 godina života.

Ovo umanjenje se vrši za zbir sledećih prihoda:

1) Zarada po osnovu radnog odnosa i drugih primanja,

2) Oporezivi prihod od samostalne delatnosti,

3) Oporezivi prihod od autorskih i srodnih prava i prava iz industrijske svojine.

Preciznije, iznos se dodatno umanjuje za iznos od 3.719.376 dinara (tri prosečne godišnje zarade po zaposlenom isplaćene u Srbiji u godini za koju se utvrđuje porez).

Napomena: Ako je iznos tri prosečne zarade veći od zbira gore navedenih prihoda, umanjenje ne može biti veće od zbira tih prihoda, koji su prethodno umanjeni za plaćene poreze i doprinose.

Uvećanje dohotka po osnovu povraćaja doprinosa za obavezno socijalno osiguranje

Što se tiče uvećanja, prema rešenju koje se primenjuje od 2014. godine, dohodak nerezidenata se uvećava za iznos koji se, u kalendarskoj godini za koju se utvrđuje godišnji porez na dohodak građana, obvezniku isplaćuje po osnovu povraćaja doprinosa za obavezno socijalno osiguranje. 

Počev od 2014. godine, navedeni prihodi umanjuju se za ukupan iznos plaćenih poreza i doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, bez obzira na iznos osnovice na koju su plaćeni. To se odnosi i na slučaj kad su plaćeni na osnovicu koja je viša od najviše godišnje osnovice doprinosa. Takvo rešenje za posledicu ima da se dohodak uvećava za iznos koji se obvezniku isplaćuje na osnovu povraćaja doprinosa za obavezno socijalno osiguranje koji su plaćeni preko najviše osnovice za obračun i plaćanje doprinosa.

Kako se povraćaj doprinosa koji su plaćeni tokom jedne kalendarske godine, vrši tek po isteku kalendarske godine, tj. u narednoj kalendarskoj godini, iznos na ime povraćaja doprinosa oporezuje se godišnjim porezom na dohodak građana za onu godinu u kojoj je izvršen povraćaj doprinosa, jer je u toj godini i nastao prihod po osnovu povraćaja.

Prihodi koji nisu predmet oporezivanja godišnjim porezom na dohodak građana

Prihodi koji nisu predmet oporezivanja godišnjim porezom na dohodak građana su:

1) Prihodi od kapitala, a to su sledeće vrste prihoda od kapitala:

  • kamate po osnovu zajma, štednih i drugih depozita (oročenih ili po viđenju), kao i kamate na osnovu dužničkih ili sličnih hartija od vrednosti,
  • dividenda i učešće u dobiti,
  • prihod od investicione jedinice otvorenog investicionog fonda,
  • prihod od uzimanja iz imovine i korišćenja usluga privrednog društva od strane vlasnika društva za njihove privatne potrebe i ličnu potrošnju,
  • prihod po osnovu vlasništva nad investicionom jedinicom alternativnog investicionog fonda, osim naknade za prenos te investicione jedinice – počev od 01.01.2021. godine.

2) Prihodi od kapitalnih dobitaka – kapitalnim dobitkom smatra se prihod koji obveznik ostvari kao razliku između prodajne cene prava, udela i hartija od vrednosti i njihove nabavne cene, prodajom, odnosno drugim prenosom uz naknadu.

3) Dobici od igara na sreću 

4) Prihodi od osiguranja lica.

Poreska osnovica

Osnovica godišnjeg poreza na dohodak građana je oporezivi dohodak, koji čini razlika između dohotka za oporezivanje i ličnih odbitaka koji iznose:

  1. za poreskog obveznika – 40% od prosečne godišnje zarade po zaposlenom isplaćene u Republici Srbiji u godini za koju se utvrđuje porez ( za 2022. godinu iznosi 495.917 dinara),
  2. za izdržavanog člana porodice – 15% od prosečne godišnje zarade po zaposlenom isplaćene u Republici Srbiji u godini za koju se utvrđuje porez ( za 2022. godinu iznosi 185.969 dinara).

I ovde bih izdvojio dve napomene:

  1. Ukupan iznos ličnih odbitaka ne može biti veći od 50% dohotka za oporezivanje.
  2. Ako su dva ili više članova porodice obveznici godišnjeg poreza na dohodak građana, odbitak za izdržavane članove porodice može ostvariti samo jedan obveznik.

Pod izdržavanim članovima porodice smatraju se:

  • maloletna deca ili usvojenici obveznika,
  • deca ili usvojenici na redovnom školovanju ili za vreme nezaposlenosti, ako sa obveznikom žive u istom domaćinstvu,
  • unuci, ako ih roditelji ne izdržavaju i ako žive u domaćinstvu sa obveznikom, 
  • bračni drug,
  • roditelji, odnosno usvojioci obveznika, ako je obveznik prema zakonu, odnosno u skladu sa zakonom, dužan da ih izdržava.

Ukoliko se radi o delimičnom izdržavanju u toku godine, za određeni period 2022. godine, računa se srazmerni deo tog odbitka, tako što se stavlja u odnos broj meseci u kojem to lice ima status izdržavanog lica i ukupan broj meseci u godini.

Na primer, ako je period izdržavanja tri meseca, procenat ličnih odbitaka za to lice je 25% ili 40.853 dinara – 3/12 meseci = 25% od 185.969

Poreske stope

Godišnji porez na dohodak građana plaća se na razliku između dohotka za oporezivanje i ličnih odbitaka po sledećim stopama:

  • na iznos do šestostruke prosečne godišnje zarade – 10%,
  • na iznos preko šestostruke prosečne godišnje zarade – 10% na iznos do šestostruke prosečne godišnje zarade + 15% na iznos preko šestostruke prosečne godišnje zarade.

Šestostruka prosečna godišnja zarada u 2022. godini iznosi 7.438.752 dinara.

Evo i primera:

Ako je poreski obveznik ostvario oporezivi dohodak u iznosu:

  • do7.438.752 dinara – primenjuje se poreska stopa od 10%;
  • preko 7.438.752 dinara – primenjuje se poreska stopa od 10% na iznos do 7.438.572 dinara, a poreska stopa od 15%, na iznos preko 7.438.572 dinara.

Podnošenje poreske prijave I NOVINE

Obveznik godišnjeg poreza na dohodak građana obavezan je da za ostvareni dohodak u godini za koju se vrši utvrđivanje poreza podnese poresku prijavu sa tačnim podacima nadležnom poreskom organu, tj. Poreskoj upravi po isteku te godine.

Poreska prijava se podnosi najkasnije do 15. maja naredne godine.

Propisano je da se poreska prijava za utvrđivanje godišnjeg poreza na dohodak građana podnosi na Obrascu PPDG-2R

Poreska prijava PPDG-2R sastoji se iz šest delova, i to:

1) Podaci o prijavi,

2) Podaci o poreskom obvezniku,

3) Podaci o izdržavanim članovima porodice,

4) Podaci o prihodima koji se oporezuju,

5) Popis priloženih dokaza,

6) Napomena poreskog obveznika/punomoćnika/zastupnika.

Za popunjavanje poreske prijave možete koristiti Korisničko uputstvo za podnošenje prijave za godišnji porez na dohodak građana u elektronskom obliku.

Pravilnik o izmenama i dopunama ovog obrasca stupio je na snagu i u primeni je od 19.03.2022. godine.

Pravilnikom o izmenama i dopunama propisan je novi obrazac PPDG-2R, koji se primenjuje i kod podnošenja prijave za utvrđivanje godišnjeg poreza na dohodak građana za 2022. godinu.

Glavna novina za poresku prijava i podnošenje prijave počev od priajve za 2022 je što poreska uprava prema svojoj evidenciji najkasnije do 01.04 u tekućoj godini podiže poresku prijavu koja će biti podneta do 15.05 autoamtski. Ako se ne slažemo sa nečim iz poreske prijave mi možemo uraditi izmenu i podneti sami tu poresku prijavu do 15.05, u tom slučaju ćemo imati kontrolu kako bi dokazali razliku.

Najbitnija stvar je da se počev od prijave za 2022 porez više ne plaća po rešenju nego je i rok pomeren i plaća se do poslednjeg dana predaje tj do 15.05 do kada se prijava i podnosi.

Glavni razlog za propisivanje novog obrasca jeste implementiranje zakonske odredbe kojom je propisano umanjenje dohotka za oporezivanje za obveznike koji su na poslednji dan godine za koju se utvrđuje godišnji porez mlađi od 40 godina.

Osim toga, u novom obrascu neki prihodi koji su se ranije unosili zbirno na istoj poziciji, sada se unose pojedinačno, na različitim pozicijama u obrascu.

Poresku prijavu možete podneti u elektronskom obliku, upotrebom elektronskih servisa Poreske uprave e-Porezi, i od prijave za 2022 to je jedini način, podnošenje u papiru nije više dozvoljeno.

BONUS INFO:

Uz pismeni zahtev Poreskoj upravi možete zatražiti produžetak raka za podnošenje prijave. Njoj je zahtev potrebno dostaviti pre isteka roka za podnošenje prijave.

Odobrenje za produžetak se u velikom broju slučajeva dobija, ako za to postoje opravdani razlozi (bolest, odsustvovanje iz zemlje, elementarna nepogoda i sl.), a u roku od pet dana od dana prijema zahteva.

Rok se produžava do prestanka razloga zbog kojih se traži produženje, a najduže za šest meseci od dana isteka zakonskog roka za podnošenje prijave.

Protiv zaključka kojim se odbija zahtev za produženje roka za podnošenje prijave nije dozvoljena žalba.

10 thoughts on “POREZ NA DOHODAK GRAĐANA – Ko, koliko i do kada treba da ga plati”

  1. Lidija

    Zanima me da li se po resenju iz poreske uprave (u pitanju je porez na dohodak) moze odbijati polovina zarade a već se polovina odbija za kredit kod banke, ne ostaje nista za primanje?
    Hvala

  2. Petar

    Da li lica mladja od 40 godina imaju obavezu podnosenja poreske prijave iako su oslobodjeni od placanja poreza?

    Hvala

  3. Ana

    da li penzioner pausalac ima obavezu placanja poreza na dohodak građana ako je preko pausalne agencije imao promet veci od šestpstruke godišnje zarade?

    1. Milan Trbojevic
      Milan Trbojevic

      Možete se osloboditi 50% od ulaganje ali u alternativni investicioni fond ne u otvoreni.

Leave a Odgovori to Petar Cancel Odgovori

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Scroll to Top