Paušalni porez više nije najbolja opcija, ali zato su tu alternative

Nakon nedavnih dešavanja oko novih rešenja za paušalno oporezivanje ovim tekstom želim da vam predstavim alternative ovom načinu oporezivanja. Paušalni porez koji je nekada bio najidealnije rešenje za oporezivanje, više to nije. Ovakav oblik oporezivanja u nekim slučajevima može da se desi da bude i najskuplje moguće rešenje (zavisi od obima i vrste posla). Kao […]

Transkript

Nakon nedavnih dešavanja oko novih rešenja za paušalno oporezivanje ovim tekstom želim da vam predstavim alternative ovom načinu oporezivanja. Paušalni porez koji je nekada bio najidealnije rešenje za oporezivanje, više to nije.

Ovakav oblik oporezivanja u nekim slučajevima može da se desi da bude i najskuplje moguće rešenje (zavisi od obima i vrste posla). Kao što smo u prethodnom tekstu opisali, često zavisi od samog poreskog službenika.  Postoji nekoliko alternativa koje ću ukratko pokušati da opišem.

Počnimo od prvog, vođenje poslovnih knjiga je jedan od načina da izbegnete previsoki paušalni porez. U ovom slučaju oporezovani ste porezom na dohodak građana i porez na vašu dobit (razlika između prihoda i rashoda) iznosi 10% Doprinose sami birate koliko ćete plaćati. Može plaćati oko nešto malo više 8.200,00 (trenutno najniže moguće) ili plaćati nešto više od 147.000,00 dinara (trenutno najviše) ili nešto između. Prednost u odnosu na paušal je što Vam to niko ne nameće kao kod paušalnog oporezivanje nego je to stvar Vašeg izbora, ali je mana to što morate da vodite knjige, što je trošak za sebe.

Važno je naći osobu koja razume vaš biznis i potrebe, a te cene ne moraju biti visoke. Primera radi, kod mene, u Knjigovodstvu Knjiški moljac za početak i ne obimna knjiženja cena iznosi od 20 do 30 evra mesečno.

Preregistracija u doo je druga opcija koja može biti iz razloga smanjenja poreskih obaveza i za nju trebate uraditi promenu pravne forme. U situaciji prelaska u društvo sa ograničenom odgovornošću, sve poslovne obaveze „firme“ sa sebe prenosite na Vašu “firmu”. Način oporezivanja je takav da porez na dobit plaćate 15%, ali se plaća i porez na podizanje te dobiti koji je još 15%, što vam je nepovoljniji oblik oporezivanja od prvog. Doprinose možete plaćati na iste iznosa kao kod prve alternative i izbor je takođe Vaš.

Postoji i mogućnost da u periodima gde nemate posla privremeno odjavite delatnost tzv „zamrzavanje“. Tokom perioda zamrzavanje Vaše poreske obaveze miruju i u tom periodu nećete imati dodatnih poreskih obaveza .

Kada je trenutak za promenu?

Za sve ove alternative naravno postoje i određeni rokovi. Treba da znate i da ne možete naknadno birati oblik oporezivanja, već to morate uraditi unapred.

Što se tiče prve alternative postoje 2 roka. Prvi rok je do 15.decembar tekuće godine da se prijavite na isplatu lične zarade preduzetnika i do 31.januara 2015 godine da se odličite za vođenje poslovnih knjiga. Lična zarade nije obavezna možete i biti na samooporezivanju koje ćete predvideti u poreskoj prijavi, a na kraju godine platiti razliku zavisno od poslovnog rezultata.

Samooporezivanje je placanje poreza gde Vasa dobit odredjuje osnovica na koju ce se platiti doprinosi i porez. Primera radi ako je dobit 300.000 dinara 10% je ukupan porez koji ce se platiti u toj godini i on je 30.000 dinara i to je ujedno i osnovica na koju ce racunati mesecni iznos doprinosa(PIO 26%, zdravstveno 10,3% i nezaposlenost 1,5%).

Prebacivanje u DOO se može uraditi u bilo koje doba godine, kao i treća i to sve možete obaviti u Agenciji za privredne registre koja je za to nadležna. Po dobijanju rešenja u drugom slučaju morate napraviti novi pečat, promeniti podatke u banci i podneti poresku prijavu u roku od 15 dana Poreskoj upravi. Treća alternativa podrazumeva da nakon donošenja rešenja izjavu o mirovanju poreski obaveza u periodu „zamrzavanja“ i rešenje podnesete Poreskoj upravi.

Izbor je na Vama naravno pored ovih postoje još neke mogućnosti kao što je na primer promena šifre delatnosti biranjem one koja ne može biti paušalno oporezovana, ali ih ne spominjem jer ne deluju kao dugoročno rešenje.

Naravno, kao i do sada, ako imate pitanja i sugestije, slobodno pišite u komentarima, veoma ću rado odgovoriti.

Ako Vam se je tekst bio koristan podelite ga sa prijateljima, komentarišite i pišite na [email protected]

Vaš Knjiški moljac u borbi protiv biroktatije i #ft1p

tekst pisan za startit.rs

8 thoughts on “Paušalni porez više nije najbolja opcija, ali zato su tu alternative”

  1. Miki

    Ako sam Vas dobro razumeo, jedna je stvar ako neko registruje radnju pod šifrom 6201 programer konsultant i prijavi se za paušalno plaćanje poreza onda će mu taj porez biti preračunat u zavisnosti od prosečne plate opštine gde se prijavio uz moguć dodatak ili smanjenje odredjenog procenta koji nije tako jasno definisan već zavisi i od poreskog službenika koji taj porez treba da “razreže” Tada on ne može sebi da odredi platu i na nju da plati doprinose i koliko vidim taj porez je oko 30000 din pa naviše. A druga mogućnost je da ovlasti knjigovodju da mu vodi knjige i u tom slučaju sebi može da odredi platu koja je recimo na nivou minimalne plate u Srbiji i na tu minimalnu platu plati poreze i doprinose. A sav ostatak para sa računa firme slobodno podigne recimo na bankomatu. Sad, nije mi jasno da li bi u drugom slučaju bio u sistemu PDV ili bi i dalje bio paušalac. Koliki bi bili troškovi ako bi mesečno jedan klijent slao samo jednu fakturu na recimo 200 000 dinara i ja bi bio C.E.O. i jedini zaposleni privrednik? Koliko bi morao da dam državi koliko knjigovodji a koliko bi meni ostalo da slobodno trošim? Poz….

    1. Milan Trbojević

      Za PDV morate da pređete 8 miliona dinara prihoda ili da predvidite da ćete preći 8 miliona dinara prihoda, zbog toga nije moguće biti paušalno oporezovan i biti u PDV limit za paušal je 6 miliona dinara. Možete izabrati da vodite knjige i birati minimalac i tada novac podižete sa 10%, samo kod paušalnog oporezovanja novac podižete bez pravdanja i bez dodatnog plaćanja porez. Paušal ide uglavnom oko 20.000 dinara makar je tako bilo do sada. Kada bi vodili knjige porezi i doprinosi bi mogli biti 10.000 dinara, a 10% poreza zavisi od troškova koje imate u svom poslovanju. Trošak knjigovođe kod nas bi iznosi oko 40, 50 evra u dinarskoj protiv vrednosti.

  2. Jelena

    Šta raditi kad promet po računu preduzetnika za kalendarsku godinu pređe limit od 6.000.000? Shvatam da tada preduzetnik gubi pravo na paušalno oporezivanje ali da li postoji mogućnost da ostane paušalac na neki način, to je jedno pitanje a drugo je da li se plaćaju neke kazne zbog prekoračenja limita od 6 miliona? Hvala unapred na odgovoru.

    1. Milan Trbojević

      Nemate kazne duzni ste da prijavite poreskoj i zavisno do perioda godine oni ce izdati resenje od kada vodite knjige. Nije moguce biti pausalno oporezovan te i naredne godine ukoliko ste presli 6 miliona dinara.

  3. Ana

    Registrovala sam agenciju za konsulting iz radnog odnosa. Prijavila sam paušalno oporezivanje. Da li sam obavezna da plaćam dodatni porez na dobit s obzirom da sam u radnom odnosu?

    1. Milan Trbojević

      Pošto je paušalna agencija iz radnog odnosa rešenje će Vam stići da plaćate samo porez i PIO, osim ako niste u sadašnjoš firmi prijavljeni na maksimalni iznos za doprinose što je neto negde oko 250.000 din pa onda nećete plaćati PIO nego samo porez.

  4. IvanZ

    Poštovani gospodine Milane, prvo da vam se zahvalim za rad i sve vaše tekstove jer sam tu pronašao odgovore na mnoga pitanja koja su me interesovala. Molim Vas za savet i pomoć. Naime u velikoj sam dilemi oko otvaranja preduzetničke radnje opa vas molim da mi odgovorite na sledeća pitanja.
    Otvorio bi preduzetničku radnju šifra delatnosti 9604 salon za masažu u opštini zvezdara. Očekivana zarada mesečno kada se plate troškovi zakupa i režija bila bi 30000 dinara. U radnji bi radila moja supruga koja je strani državljanin. Da li mi se uopšte isplati da ja otvaram preduzetničku radnju? ili je bolje da moja supruga otvori na svoje ime? Da li stranac uopšte može otvoriti preduzetničku radnju u Srbiji? Da li mi se isplati više da budem paušalno oporezovan ili neka druga varijanta obzirom da promet neće biti velik? Napominjem da sam ja lično već zaposlen u drugoj firmi preko koje mi se uplaćuju porezi i doprinosi.
    Unapred veoma zahvalan na budućem odgovoru

    1. Milan Trbojević

      Stranac može otvoriti preduzetničku radnju u Srbiji, zavinso od prometa možda je bolje da bude na isplati lične zarade i troškovi mesečno će u tom slučaju biti fiksno oko 10-11.000 din + 10% poreza na dobit zavisno koliko budete imali dobit. Ako će supruga raditi bolje je na nju otvoriti radnju bitno za stranca moraće da se nakon osnivanja aplicira za radnu dozvolu.

Vaš komentar

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Scroll to Top