Saznajte koje su to izmene u zakonu vezane za porodiljsko bolovanje. Procedura za ispaltu naknade porodiljama je znatno uprošćena od 01.07.2018.
Vaš poreski savetnik,
#ft1p Milan Trbojević
Transkript:
Današnja tema je koje su to novosti kod porodiljskog bolovanja
Ja sam Milan Trbojević
Osnivač sam knjigovodstva Knjiški moljac i pokretač bloga ft1p.rs
Najveća novost je da je u izmeni zakona došlo do toga da će od 01.07.2018. isplata porodiljama biti direktno iz budžeta
To konkretno znači da poslodavac više neće uplaćivati, pa će mu se refundirati novac nazad, nego kada se preda dokumentacija za porodiljsko biće direktna isplata porodilji bez da će poslodavac imati bilo šta sa time
Više detalja i načine kako će taj postupak ceo izgledati saznaćemo u narednom periodu, tako da pratite ft1p
Čim bude bilo objavljeno, objasnićemo sve detalje
Hvala što pratite ft1p
Podelite ovo nekome kome je korisno
Vidimo se
Ćao
Poštovani Milane,
imam jedno pitanje. Predala sam zahtev za mirovanje radnje zbog trudničkog bolovanja u APRu pre dva dana, ali na njihovom sajtu i dalje stoji “status obveznika : Aktivan”.
Da li možete da mi pojasnite šta zapravo taj status znači i kakav bi trebao da bude u slučaju da je radnja u mirovanju?
Srdačan pozdrav,
Hvala
Da li je radnja zamrznuta možete videti samo u delu odluke da li je odluka doneta, a statut će uvek biti aktivan ako sve dok ne uradite gašenje firme.
Postovani, da li postotoji mogucnost da na nekom sajtu proverim kad ce mi biti isplata za trudnicko za mart 2018.?
Nepostoji online opcija da proverite da li je isplaćeno samo možete da proverite da li je predato, a to možete na sajtu rfzo.
Postovani Milane,
Radim u firmi koja (za divno cudo) ispunjava sve svoje obaveze prema zaposlenima na vreme i plan je bio da mi naknadu dok sam na porodiljskom odsusutvu isplacuju oni (firma) istovremeno kada je i njima plata. Medjutim, stupanjem novog zakona na snagu, koliko sam shvatila, naknada ce se isplacivati direktno na moj racun sto mi ne odgovara jer ce kasniti kao i sve sto drzava isplacuje. Da li postoji sansa da dobijam naknadu istovremeno kada i moje kolege koje rade dobiju platu? Hvala unapred
Nažalost mislim da neće moći to da bude tako, ali ne znam kako će u praksi izgledati sprovođenje tog zakona. Mislim po ovome kako je napisano da neće moći tako nego da će morati da ide od države.
Znaci jedina sansa je neka izuzetno dobra volja firme pa da uspemo nekako da se dogovorimo?
Mislim da čak i to ne pošto se njima to neće praćati, a ne znam za sada način da to može nekako ipak da se vrati firmi.
Nije mi jasno kako ce na taj nacin drzava da zastiti porodilje kada resenje o porodiljskom(kada I krece isplata naknade) znaju da izdaju I po 4,5 meseci nakon porodjaja.
Mislim da se dešavalo da poslodavci uzmu novac za sebe i ne isplate porodiljama. Bar je tako rekla na TV jedna gospođa koja je bila u radnoj grupi za izradu zakona, čini mi se iz udruženja Roditelj
To se desavalo mozda u pojedinim dno firmama, a sada ce svakoj porodilji kasniti plata po 4-5 meseci. Bas su nas zastitili!
Cao! Interesuje me koliko dugo moram biti u radnom odnosu da bih ostvarila pravo na trudnicko bolovanje? Ranije je bilo vec odmah nakon zaposlenja, ali ne znam kakoje sad…Hvala unapred
I sada je ista situacija ali je pitanja koliko će to biti isplativ tj koliko ćete dobijati povraćaj.
a da li po novom zakonu jos uvek visina porodiljskog zavisi od vremena u radnom odnosu pre porodjaja, do sada je bilo do 3 meseci 30%, od 3-6 meseci 60% i sta je sa majkama koje su u periodu izmedju januara i jula dobile resenje na 30 ili 60%?
Da to idalje stoji, a do 01.07 se gleda stari zakon.
Hvala
Radim na odredjeno imam skoro dve god rafnog odosa samo sa prekidima u julu cu ns.bolovanju. zanima me kolika primanja cu imati za bolovanje koliko za porodiljsko. Hvala
Nažalost ovako ne bi mogli tačno da Vam izračunamo, ali ovako se gleda 3 meseca pre trudničkog se gleda prosek zarade, a za porodiljsko ide prosek 12 meseci pre porodiljskog prosek plate još uvek je 12 meseci.
Postovani Milane,
koliki rok poslodavac ima da uplati prvu ratu naknade za porodiljsko odsustvo,resenje sam dobila pre mesec dana,znam da prvu ratu poslodavac uplacuje iz svog budzeta a iskreno vec me danima zavlaci,kaze bice za dva dana,nedelju dana itd..
Porodiljsko mu se celokupno refundira i prvih 30 dana takođe nema nažalost nekog zakonski propisanog roko, a rok za zastarevanje je mislim 3 godine. Generalno od inspektora možeš čuti da je rok 30 dana ili za ovaj mesec do kraja sledećeg ali to ne važi za porodiljsko.
Uwradnom odnosu sam 8 meseci, da li cu imati pravo na porodiljsko bolovanje, i kako se ono u ovom slucaju obracunava?
Imaćete pravo i biće naknada 100% od proseka koji će se računati 18 meseci unazad za porodiljsko.
A da li se u tih 18 meseci racuna i trudnicko bolovanje ili samo radni staz pre otvaranja trudnickog? Hvala puno na odgovoru
I trudničko se računa.
Milane, da li si siguran se u tih 18 meseci koji prethode porodiljskom računa i trudničko, knjigovodja mi juče reče da NE. Hvala
Pisao sam ovde već trudničko se ne računa.
Poštovani Milane,
prilikom obračuna naknade za porodiljsko, poslodavac je pogrešno obračunao osnovicu i porodilji je uplaćivano više novca nego što je trebalo po rešenju. Samim tim, obračunati su i plaćeni i porezi i doprinosi u većem iznosu nego što će biti refundirani. Da li postoji mogućnost ispravke poreske prijave (porodilja je spremna da vrati više isplaćeni neto iznos) i koja bi bila procedura?
Hvala unapred na odgovoru.
Postoji mogućnost i možete ispraviti poresku prijavu i vratiti novac nazad i tražiti povraćaj poreza i doprinosa kao i porodilja da vrati neto iznos.
Da li ukoliko pre otvaranja porodiljskog porodilja ima radni staz 7 meseci,I gleda se prosek primanja 18 meseci unazad po novom zakonu, da li postoji neki minumum da npr mesecna nadoknada za porodilje ne sme biti manja od minimalne zarade I kako se racunaju ti meseci koji nedostaju do 18 meseci,kao nula ili kao minimalac kada se racuna prosek? unapred hvala
Meseci koji nedostaju se računaju kao 50% od prosečne zarade i onda se gleda prosek.
Postovani, no porodiljskom Sam od 5.9.2017. Do Sada mi Nije kasnila nijedna uplata zahvaljujuci poslodavcu. Nije mi jasno da li sad od 1.jula I mene kaci da mi drzava uplacuje?
Mislim da za taj slučaj idalje nastavlja po starom i da će idalje poslodavac to Vama isplaćivati.
Postovani,zatvorila sam preduzetnicku radnju 25og juna i sa biroa imam pravo na naknadu u trajanju od 6meseci.Porodicu se u novembru mesecu a u decembru ce mi prestati isplata naknade.Da li imam pravo na neku vrstu nastavka finansijske pomoci sa biroa tkom porodiljskog perioda?
Iskreno ne znam to morate pitati na birou tu informacija moguće je da imate.
mozete odmah otvoriti trudnicko bolovanje i nakon toga porodiljsko
Imate godinu dana, jer ste za vreme
porodiljskog primali novcanu naknadu.
I ja sam tu informaciju dobila sa biroa.
Mada , po novom zakonu, ako ste u trenutku rodjenja deteta nezaposleni, a u poslednjih 18 meseci imate nesto staza, imacete porodiljsko.Samo da se raspitate kako to sada ide.
Poštovani, da li će po novom zakonu biti neophodno da trudnice/porodilje podnose neke posebne zahteve za isplatu zarade i u kojoj instituciji, pošto poslodavci više nemaju ništa sa isplatom zarade, ili će novac biti isplaćivan direktno trudnici bez ikakvih dodatnih radnji ?
Idalje se podnosi dokumentacije, ali samo sa isplatom poslodavac nema ništa tj ne ide preko njega ostalo je isto.
Postovani ja 16 jula treba da otvorim porodiljsko jer mi se tada zavrsava tridnicko…preduzetnik sam ali radnja i dalje radi sa ovlascenim poslodavcem…da li cu imati pravo na 100% porodiljskog bolovanja jer sada trenutno primam 50%trudnickog jer mi radnja radi nije trenutno ugasena…i da li ce za mog ovlacsenog poslodavca isto vaziti da ne mora uplacivati porodiljsko sobzirom da stupa na snagu od 01.07.2018 a ja otvaram porodiljsko 16.07.2018…hvala…
Poslovađa ne treba da bude prijaven, a na porodiljskom dobijate 100%.
Najlepse vam hvala…samo vas nisam najbolje razumela da li i za nas vazi zakon da nam drzava direktno uplacuje porodiljsko..sobzirom da sam preduzetnik i da i dalje radnja posluje i da sam trudnicko placala od dobiti svoje radnje jedva…jos jednom hvala puno….
Da i za preduzetnike to važi.
Postovani da li bih mogla dobiti jos jednu informaciju od vas…treca mi je trudnoca i imam pravo dve godine porodiljskog odsustva…da li postoji mogucnost da godinu dana porodiljskog koristim ja a drugu godinu moj suprug…ja bih se naravno vratila na posao…
Mislim da postoji, ali morate sa sekrtarijatom videti tačan postupak kako se to može uraditi.
Postovani,
Radni odnos mi je zasnovan pocetkom marta, i dalje radim, sad otvaram trudnicko, porodiljsko bi mi krenulo tek u septembru pa me zanima posto se racuna po novom zakonu po kojoj osnovi ce se meni obracunati porodiljsko, odnosno da li cu dobijati minimalac ili nesto dosta manje od minimalca s’obzirom da nemam 18 meseci prijavljenog radnog staza? Ljudi mi pominju cifru od 10 000,00.
Hvala vam unapred odgovor bih mi mnogo znacio
Pozdrav
Neće obračun mesece koje nemate do 18 meseci se računa 50% od prosečne zarade i ond se vadi prosek tako da neće biti 10.000 din, ali je bitno da pre početka porodiljskog imate 6 meseci rada da bi od tog proseka bila isplata 100%.
Poštovani, ako sam poslednjih 6 meseci primala 30 000, a računa se prosek poslednjih 18 meseci. Dakle, pomnožimo 50% prosečnog primanja sa 12 meseci kada nista nisam primala, plus 6 meseci sa 30 000, koliko sam primala…..i to podelimo sa 18…dolazimo do sume od 20 000, koliko bi trebalo da mi se isplaćuje. Da li tako funkcioniše novi zakon?
Tako je tako funkcioniše po novom.
Ovo nije tacno. Nigde ne pise da se racuna 50% u mesecima koje ste bili nezaposleni.
Po zakonu:
“Pun mesečni iznos naknade zarade, odnosno naknade plate za vreme porodiljskog odsustva, ne može biti manji od minimalne zarade utvrđene na dan podnošenja zahteva, ako je kod nadležnog organa evidentirano najmanje šest najnižih osnovica na koje su plaćeni doprinosi na primanja koja imaju karakter zarade.
Pod minimalnom zaradom u smislu stava 8. ovog člana podrazumeva se iznos koji se dobija kada se minimalna cena rada po satu, utvrđena u skladu sa zakonom na dan podnošenja zahteva, pomnoži sa 184 sata i uveća za pripadajuće poreze i doprinose.”
U prevodu – ako ste poslednjih 6 meseci primali 30k, a pre toga 12 meseci ste bili nezaposleni, dobicete minimalnu mesecnu zaradu (od 20k do 26k mesecn – otprilike).
Cak i da se prijavite na 6 meseci po 50k, opet necete imati veci prosek od minimalne zarade, tako da je najisplativije da se prijavite na minimalac.
Ukoliko ovo nije tacno, molim Vas da postavite zakon gde pise da se racuna 50%.
Hvala.
Pozdrav
Ovo je tačno što ste napisali tj tako piše ali ono što sam dobio iz prakse je da će to biti isplaćeno prva 3 meseca porodiljsko, a ostalih 9 meseci prosek koji se računa 18 meseci proseka plate. Generalno čekam prvo rešenje da bih video tačno kako se radi i da li je to što su mi usmeno rekli istina.
Hvala na brzom odgovoru.
Kada ocekujete da cete dobiti prvo resenje?
Ono sto mene interesuje je – kako je moguce da drzava uradi tako nesto, iako u zakonu nigde ne pise da ce prva 3 meseca biti 100% isplacena, a ostalih 9 meseci prosek od 18 meseci proseka plate.
U narednih nekoliko meseci okvirno ko 2, 3 meeca pa ćemo videti.
Da li trudnicko mora da legne na racun da bi se racunalo u prosek za porodiljsko,s obzirom da trudnicko nekad zna da kasni pa cesto ne bude uplaceno a porodiljsko vec otpocne?
Da potrebno je dostaviti dokaz da je predato to i dokaz u smislu isplatog listića, ali je moguće predati platu i isplatiti trudničko i naknadno čekati refundaciju od RFZO tog trudničkog.
Prijavljena sam od 1.aprila.Ostala sam trudna i imala sam komplikacije,pa mi je otvoreno bolovanje 1.juna.Kakav je moj status bplovanja i porodiljskog?Hvala unapred.
Trudničko kao i do sada gleda se prosek 3 mesec aunazad, a za porodiljsko se gleada 18 meseci po novom.
Ako Sam radila u firmi 8 meseci plus 5 meseci trudnickog bolovanja da li se to racuna kao 13 meseci staza?A ostalih 5 meseci koji nedostaju 50% od zarade I to se sve deli na 18.Da li Sam dobro informisana?I ko ce mi isplacivati porodiljsko drzava ili poslodavac kojem ce drzava vracati novac.
Tako je to je 13 meseci staža i država će isplaćivati dirketno porodiljsko.
Poštovani, trenutno sam na trudnickom kom je prethodilo porodiljsko i produžena nega deteta. Pitanje je da li će meni u obracun novog porodiljskog ulaziti prethodno porodiljsko, odnosno kako će me obračunavati u ovom slučaju? Hvala
Ulaze prethodnoih 18 meseci pa i porodiljsko ako je bilo u tom periodu.
Šostovani,
zanima me sta je sve potrebno od dokumentacije da se preda kako bi imala pravo na porodiljsko?
Ovde možete videti šta je sve potrebno od dokumentacije http://www.beograd.rs/lat/zivot-u-beogradu/3895-naknada-zarade-za-vreme-porodiljskog-odsustva-nege-deteta-i-posebne-nege-deteta/
Ovaj spisak nije tacan. Po ovom novom zakonu potrebno je priloziti malo drugaciju listu papira. Nigde je ne pronalazim na zalost da mogu link da okacim, ali mi je od nadleznih sluzbi objasnjeno telefonskim putem sta tacno treba. Nisam jos uvek otisla da predam papire pa ne mogu da tvrdim da li ce biti FT1P ali ova lista dokumenata koju ste okacili nije validna.
DA to je stari link na kome su rekli da će biti objavljeni novi obrasci uglavnom još uvek se tačno ne znam, ali ono što je sigurno slična je suština dokumenata i bićemo oslobođeni davanja papira o zaradi to će sami oni vući od poreske uprave. Nažalost nigde nisam pronašao pravilnik koji treba da bude donešen oko tačnog postupka i mislim da on kasni i zato je nažalost ovakva zabuna oko svega.
Poštovani, sestra mi je otišla na trudničko sa mesec dana rada u firmi i prima minimalac.Uskoro otvara porodiljsko i zanima me kolika će joj onda naknada biti? Da li će joj biti manja od minimalca jer sam pročitala da po novom zakonu to će biti moguće? Unapred hvala na odgovoru.
Nažalost ne mogu Vam ovo reći pošto je veliko pitanje šta podrazumevate pod minimalce ali ako ima više od 6 meseci pre trudničkog imaće 100% naknade koja neće biti ispod 50% od prosečne zarade što je iznad minimalca z aobračun doprinosa.
Postovani,
Od 3. Jula sam na trudnickom. Da li me hvata novi zakon,tj da li mi se racuna 12 meseci u nazad ili 18?
Jer imam 3 meseca staza i do porodiljskog cu imati 9 meseci uzastopnog rada.
Takodje, zanima me da li ce mi trudnicko biti 100% proseka u zadnja 3 meseca?
Trudničko se nije menjalo, ali porodiljsko jeste i kači Vas biće 18 meseci unazad prosek koji će se gledati.
A da li trudnicko ulazi u tih 18 meseci?
Ne nažalost prosek se gleda 18 meseci pre otvaranja trudničkog.
Postovani Milane, dobar dan.
Supruga je upravo u procesu otvaranja porodiljskog bolovanja.
Obzirom da je dobila inicijalnu informaciju od poslodavca da je po promenjenoj proceduri potrebno da licno podnese zahtev za naknadu tokom porodiljskog odsustva u socijalnoj sluzbi u 27og marta (za teritoriju Beograda), zanima me da li je ova informacija tacna.
Da tačna je informacije, ali je mogućnost poslodavca da to uradi umesto porodilje.
Postovani Milane,
Na porodiljskom sam od decembraa prva uplata mi je bila krajem aprila.
Interesuje me da li ce mi drzava sad uplacivati.na moj racun ili ce to ici preko poste i kome se obratiti da znam kog datuma ce biti uplata. Hvala unapre
Kako Vam je do sada uplaćivala tako će i sada uplaćivati, a možete zvati u Beogradu sekretarijat za socijalnu zaštitu da vidite kada će biti.
Postovani Milane,
26.07.otvaram porodiljsko a od 01.02.2018.sam na trudnickom bolovanju.Danas sam od poslodavca dobila informaciju da ce mi se prosek od 18 meseci uzimati od prvog dana otvaranja bolovanja tj.od 01.02.kada je otvoreno trudnicko a ne od prvog Dana otvaranja porodiljskog kao ste je bilo do sada i kao sto sam procitala u prethodnim vasim odgovorima.
Da li je to tacno?
Da gleda se prosek od tog datuma od otvaranja trudničkog to je promenjeno.
Postovani,
u radnom odnosu sam od 26.3, trudnicko bolovanje sam otvorila 3.7. Od 10.januara mogu da otvorim porodiljsko. Da li ce mi se za porodiljsko racunati 3 meseca radnog staza, ili cu imati 9 meseci(ako se racuna staz i za vreme trudnickig bolovanja)? Ako se racuna samo staz pre trudnickog, da li cu primati 60% ili 100%?
Računa se staž pre trudničkog samo, ali taj uslov od 30%, 60% u zavisnosti od staža pre porodiljskog za sada imam informaciju da više nepostoji nažalost nisam nigde našao akt tj pravilnik kojim se uređuje ceo postupak kako će ostvariti to i kako će se isplaćivati i zato nemam sve informacije. Ali ovo će Vam se uzimati za prosek svakako to je sigurno pre trudničkog samo staž.
Postovani, sta se uzima u obracun trudnickog/porodiljskog bolovanja, prosek “redovnog rada” ili ukupne zarade na koju se placaju doprinosi? (Navodno mi firma placa doprinose na ukupnu zaradu, ali mi se samo deo plate vodi kao “redovan rad” odnosno osnovna zarada)
Zavisi šta je u pitanju pod tim ostali deo plate, ali npr bonusi se neuzimaju mada iskreno ne znam kako će to videti zato što npr sada kada predate papire oni to pribavljaju od poreske uprave podatke, a kod njih se sve to vidi kao obračun obične zarade tako da nisam načito kako će to oni računati.
Poštovani Milane,
prvenstveno želim da pohvalim Vaš trud, kao i kanal na youtube čija sam pratiteljka.
Sve smo prvenstveno zabrinute šta se dešava sad sa ovim novim zakonom i šta mi uopšte dobijamo..jer državi ne verujemo, odnosno svim dosadašnjim čelnicima…Interesuje me, jer nisam sigurna da li sam dobro razumela dosadašnje vaše odgovore (mislim da su Vam se odgovori menjali, kako ste i sami saznavali novine), a pritom ne mogu da pronađem i da pročitam novi zakon (ako imate link , molim Vas da nam prosledite).Kao što vidite, ova tema je goruća! Jer, sem što smo trudne, osećamo se krajnje nesigurno tek sad… Sva ta obećanja… a nikom ništa nije jasno. Ukratko, preduzetnica sam od 12.maja 2017.godine. Na trudničkom bolovanju sam od 3.4.2017. kada mi je i agencija u mirovanju(neaktivna). Od države nisam još dobila majsku uplatu za bolovanje (gde to mogu da pitam..RFZO?) Koliko sam razumela, za bolovanje se ništa nije promenilo. Ulazi prosek poslednje tri plate? Na porodiljsko idem krajem septembra. Kako se sad računa prosek tih 18 meseci? Da li se u tih 18 meseci računa i trudničko bolovanje ili se računaju meseci samo pre trudničkog bolovanja. Do trudničkog sam imala nepunih 9 meseci (od maja2017. do aprila 2018.), ako dobro računam. Da li će mi uzimati prosek tih 9 meseci i oni dodavati neku državnu minimalnu platu, pa sve deliti na 18 meseci? Izvinjavam se na opsirnom pisanju, ali sam bas zabrinuta. Hvala puno unapred!
Pozdrav nažalost da odgovori mi se menjanju kako saznajem nove stvari i definitivno čim budem sve znao objaviću video i razrešiti dileme. Trudničko se ništa nije menjalo i to ide preko RFZO i to je isto sve. Ovde se gleda 18 meseci, ali trudničko neće ulaziti u taj prosek i ovo sve ostalo što ste pitali ni meni nije jasno kako će to tačno ići kod preduzetnika tu ima najviše specifičnosti pošto su oni to izdvojili kao posebno zakon se zove zakon o finansijskoj podršci porodici sa decom i tu imate o ovome više ima ga na internetu lako ćete ga naći. Hvala što pratite i uskoro ću se potruditi da ovo razrešim.
Poštovani Milane, stvarno ste najbolji. Imam još jednu nedoumicu. Meni je agencija neaktivna od početka mog bolovanja, ja bih da koleginnicu postavim za poslovodju i da je opet aktiviram, iako sam ja na trudničkom bolovanju. Pitanje je , da li se meni umanjuje bolovanje ako to uradim? Nije mi logično, ali šta jeste u ovoj zemlji logično… Pozdrav za Vas!
Da umanjuje se tada ide isplate samo 50% od neto iznosa koje dobijate sada kada radnja nije aktivna i plaća se porez na dobit.
Hvala puno !
Pozdrav za sve , u želji da pomognem u ovom cirkusu, postavljam novi zakon.
Posebno obratite pažnju na član br.13
ZAKON
O FINANSIJSKOJ PODRŠCI PORODICI SA DECOM
(“Sl. glasnik RS”, br. 113/2017)
I UVODNE ODREDBE
Član 1
Ovim zakonom uređuje se finansijska podrška porodici sa decom.
Finansijska podrška porodici sa decom, u smislu ovog zakona, dodeljuje se radi:
1) poboljšanja uslova za zadovoljavanje osnovnih potreba dece;
2) usklađivanja rada i roditeljstva;
3) posebnog podsticaja i podrške roditeljima da ostvare željeni broj dece;
4) poboljšanja materijalnog položaja porodica sa decom, porodica sa decom sa smetnjama u razvoju i invaliditetom i porodica sa decom bez roditeljskog staranja.
Član 2
Porodicu u smislu ovog zakona čine: supružnici i vanbračni partneri, deca i srodnici u pravoj liniji bez obzira na stepen srodstva, kao i srodnici u pobočnoj liniji do drugog stepena srodstva pod uslovom da žive u zajedničkom domaćinstvu.
Članom porodice, u smislu stava 1. ovog člana, smatra se i dete koje ne živi u porodici, a nalazi se na školovanju – do kraja roka propisanog za to školovanje, a najkasnije do navršene 26. godine života.
Članom porodice, u smislu stava 1. ovog člana, smatra se i supružnik bez obzira gde faktički živi.
Izuzetno od st. 1. i 3. ovog člana, članom porodice ne smatra se izvršilac nasilja u porodici, odnosno njegovi prihodi i imovina ne utiču na pravo žrtava nasilja u porodici da ostvare pravo, ako ispunjavaju druge uslove propisane ovim zakonom.
Članom porodice staratelja smatra se i lice, koje se u porodici staratelja nalazi na osnovu rešenja organa starateljstva.
Izuzetno od stava 1. ovog člana, prilikom utvrđivanja redosleda rođenja dece, u porodicu se ubrajaju i deca koja ne žive u njoj.
Zajedničko domaćinstvo, u smislu ovog zakona, jeste zajednica življenja, privređivanja i trošenja sredstava svih članova domaćinstva.
Član 3
Termini izraženi u ovom zakonu u gramatičkom muškom rodu podrazumevaju prirodni muški i ženski rod lica na koje se odnose.
Član 4
Za ostvarivanje prava na naknadu zarade, odnosno naknadu plate za vreme porodiljskog odsustva, odsustva sa rada radi nege deteta i odsustva sa rada radi posebne nege deteta i ostvarivanje prava na ostale naknade po osnovu rođenja i nege deteta i posebne nege deteta i ostvarivanje prava na roditeljski dodatak – redosled rođenja dece u porodici utvrđuje se u odnosu na dan podnošenja zahteva za ostvarivanje ovih prava, prema datumu i času rođenja upisanih u matičnu knjigu rođenih.
Za ostvarivanje prava na dečiji dodatak, redosled rođenja dece iz razvedenog braka ili vanbračne zajednice koja je prestala utvrđuje se prema roditelju sa kojim dete živi po odluci nadležnog organa.
Za ostvarivanje prava na dečiji dodatak, redosled rođenja dece koja su u vreme razvoda braka ili prestanka vanbračne zajednice bila punoletna ili za koju je u toku postupak utvrđivanja porodičnopravnog statusa pred nadležnim organom, utvrđuje se prema roditelju sa kojim deca žive.
Činjenica sa kojim roditeljem deca žive, u smislu st. 2. i 3. ovog člana, utvrđuje se prema nalazu nadležnog centra za socijalni rad.
Za ostvarivanje prava na dečiji dodatak u redosled rođenja računaju se deca koja su data na hraniteljstvo ili starateljstvo.
Za ostvarivanje prava predviđenih ovim zakonom u redosled rođenja računaju se i usvojena deca.
Za ostvarivanje prava predviđenih ovim zakonom u redosled rođenja računaju se sva živorođena deca, a ne računaju se mrtvorođena deca.
Član 5
Prihodi od uticaja na ostvarivanje prava predviđenih ovim zakonom, a koji se utvrđuju u prosečnom mesečnom iznosu, na osnovu ostvarenih prihoda u tri meseca koja prethode mesecu u kome je podnet zahtev, jesu:
1) prihodi koji podležu oporezivanju prema zakonu kojim se uređuje porez na dohodak građana;
2) prihodi ostvareni od:
(1) penzija i invalidnina ostvarenih u zemlji i inostranstvu;
(2) primanja po propisima o pravima ratnih invalida;
(3) srodnika koji imaju zakonsku obavezu izdržavanja;
(4) otpremnina u slučaju prestanka potrebe za radom zaposlenih usled tehnoloških, ekonomskih ili organizacionih promena i naknada po osnovu socijalnih programa ostvarenih u godini dana pre podnošenja zahteva;
(5) ostale naknade po osnovu rođenja i nege i posebne nege deteta;
(6) naknada za vreme nezaposlenosti;
(7) realizovanih novčanih i drugih likvidnih sredstava u godini dana pre podnošenja zahteva;
(8) primanja od rada kod stranog poslodavca u inostranstvu;
(9) ostalih aktivnosti.
Kada se prihod utvrđuje u paušalnom iznosu za prihod se uzima osnovica za obračunavanje doprinosa za obavezno socijalno osiguranje (u daljem tekstu: doprinosi).
Prihodi koji se iskazuju kao godišnji uzimaju se u visini prosečnog mesečnog iznosa.
Isplatilac prihoda, propisanih stavom 1. ovog člana, u obavezi je da izda potvrdu o ostvarenim prihodima, ukoliko se do ovog podatka ne može doći uvidom u dostupne službene evidencije elektronskim upitom.
U prihode porodice računaju se i prihodi od poljoprivredne delatnosti sa imovine na kojoj članovi zajedničkog domaćinstva žive, koju su stekli ili je koriste na osnovu ugovora ili dogovora, bez obzira da li je izvršena njena uknjižba odnosno zaključen odgovarajući pravni posao.
Član 6
U prihode iz člana 5. ovog zakona ne uračunavaju se naknade troškova za dolazak i odlazak sa rada, naknade troškova za vreme provedeno na službenim putovanjima u zemlji i inostranstvu, otpremnine pri odlasku u penziju, solidarna pomoć, jubilarne nagrade i pomoći u slučaju smrti korisnika ili članova njegovog domaćinstva, kao i primanja i prihodi koji se prema zakonu kojim se uređuje socijalna zaštita ne uzimaju u obzir prilikom utvrđivanja prava na novčanu socijalnu pomoć.
U prihode iz člana 5. ovog zakona ne uračunavaju se i iznosi isplaćenih izdržavanja za dete iz prethodne zajednice koje ne živi u zajedničkom domaćinstvu davaoca izdržavanja.
U prihode porodice iz člana 5. ovog zakona ne računaju se potraživanja po osnovu pravnosnažne i izvršne sudske presude kojom je dosuđeno izdržavanje, ukoliko dužnik izdržavanja ne plaća izdržavanje, a izvršenje presude nije moguće obezbediti korišćenjem dostupnih pravnih sredstava i postupaka.
Član 7
Pravo na dečiji dodatak može se ostvariti ukoliko podnosilac zahteva, odnosno članovi njegove porodice, ne poseduju novčana i druga likvidna sredstva (ostvarena prodajom nepokretnosti, akcije, obveznice i druge hartije od vrednosti i sl.) u vrednosti većoj od iznosa dve prosečne zarade po zaposlenom u Republici bez poreza i doprinosa po članu porodice, a prema poslednjem poznatom podatku u momentu podnošenja zahteva.
Ako podnosilac zahteva, odnosno članovi njegove porodice poseduju novčana i druga likvidna sredstva u vrednosti većoj od iznosa dve prosečne zarade po zaposlenom u Republici Srbiji bez poreza i doprinosa po članu porodice, a prema poslednjem poznatom podatku u momentu podnošenja zahteva, podnosilac zahteva ne može ostvariti pravo na dečiji dodatak za period srazmeran broju meseci koji se dobija deljenjem ukupnog iznosa tih sredstava sa prosečnom zaradom po zaposlenom u Republici Srbiji bez poreza i doprinosa.
Član 8
Pravo na dečiji dodatak može se ostvariti ukoliko podnosilac zahteva, odnosno članovi njegove porodice, ne poseduju nepokretnosti na teritoriji Republike Srbije ni u inostranstvu, osim stambenog prostora u kome porodica živi, a koji ne može biti veći od sobe po članu domaćinstva uvećan za još jednu sobu.
Izuzetno od stava 1. ovog člana, pravo na dečiji dodatak može se ostvariti ukoliko podnosilac zahteva, odnosno članovi njegove porodice, koji ostvaruju dohodak od poljoprivrede, ne poseduju nepokretnosti na teritoriji Republike Srbije ni u inostranstvu, osim stambenog prostora u kome porodica živi, a koji ne može biti veći od sobe po članu domaćinstva uvećan za još jednu sobu i drugih nužnih ekonomskih zgrada u poljoprivrednom domaćinstvu i zemljišta u površini do dva hektara po članu porodice.
Izuzetno od st. 1. i 2. ovog člana pravo na dečiji dodatak može se ostvariti ukoliko podnosilac zahteva, odnosno članovi njegove porodice, osim stambenog prostora u kome porodica živi, poseduju i drugu nepokretnost na teritoriji Republike Srbije i u inostranstvu, u idealnom delu, ne većem od 20 kvadratnih metara, stečenu poklonom i u skladu sa propisima o nasleđivanju.
Izuzetno od st. 1. i 2. ovog člana pravo na dečiji dodatak može se ostvariti ukoliko podnosilac zahteva, odnosno članovi njegove porodice, osim stambenog prostora u kome porodica živi, poseduju i garažu i iznajmljeni poslovni prostor (zakup) ne veći od 20 kvadratnih metara.
Član 9
Prosečna mesečna zarada po zaposlenom, prosečna mesečna zarada po zaposlenom bez poreza i doprinosa i indeks potrošačkih cena u Republici Srbiji utvrđuju se prema podacima koje objavi republički organ nadležan za poslove statistike.
Podaci o visini katastarskog prihoda i prosečnog katastarskog prihoda po jednom hektaru plodnog zemljišta, u smislu ovog zakona, utvrđuju se prema podacima republičkog organa nadležnog za geodetske poslove.
Član 10
Prava iz ovog zakona jesu lična prava i ne mogu se prenositi na druga fizička i pravna lica niti se mogu nasleđivati, ali se iznosi prava koji su dospeli za isplatu, a ostali su neisplaćeni usled smrti korisnika, mogu nasleđivati.
Novčana primanja po osnovu ovog zakona ne mogu biti predmet obezbeđivanja ili prinudnog izvršenja.
II PRAVA NA FINANSIJSKU PODRŠKU PORODICI SA DECOM
Član 11
Prava na finansijsku podršku porodici sa decom, u smislu ovog zakona, jesu:
1) naknada zarade, odnosno naknada plate za vreme porodiljskog odsustva, odsustva sa rada radi nege deteta i odsustva sa rada radi posebne nege deteta;
2) ostale naknade po osnovu rođenja i nege deteta i posebne nege deteta;
3) roditeljski dodatak;
4) dečiji dodatak;
5) naknada troškova boravka u predškolskoj ustanovi za decu bez roditeljskog staranja;
6) naknada troškova boravka u predškolskoj ustanovi za decu sa smetnjama u razvoju i decu sa invaliditetom;
7) naknada troškova boravka u predškolskoj ustanovi za decu korisnika novčane socijalne pomoći;
8) regresiranje troškova boravka u predškolskoj ustanovi dece iz materijalno ugroženih porodica.
Prava iz stava 1. tač. 1) do 7) ovog člana jesu prava od opšteg interesa i o njihovom obezbeđivanju stara se Republika Srbija.
O obezbeđivanju prava iz stava 1. tačka 8) ovog člana stara se opština, odnosno grad, u skladu sa ovim zakonom.
AP Vojvodina, opština, odnosno grad mogu, ako su obezbedili sredstva, da utvrde i druga prava, veći obim prava od prava utvrđenih ovim zakonom i povoljnije uslove za njihovo ostvarivanje.
1. Naknada zarade, odnosno naknada plate za vreme porodiljskog odsustva, odsustva sa rada radi nege deteta i odsustva sa rada radi posebne nege deteta
Član 12
Naknadu zarade, odnosno naknadu plate za vreme porodiljskog odsustva, odsustva sa rada radi nege deteta i odsustva sa rada radi posebne nege deteta ostvaruju zaposleni kod pravnih i fizičkih lica (u daljem tekstu: zaposleni kod poslodavca).
Zaposleni koji je zasnovao radni odnos nakon rođenja deteta, izuzetno od stava 1. ovog člana, može ostvariti pravo na naknadu zarade odnosno naknadu plate tokom odsustva čija se dužina trajanja računa od dana rođenja deteta.
Naknadu zarade, odnosno naknadu plate iz st. 1. i 2. ovog člana ostvaruje i otac, jedan od usvojitelja, hranitelj, odnosno staratelj deteta, kada u skladu sa propisima o radu koristi odsustvo iz stava 1. ovog člana.
Naknadu zarade, odnosno naknadu plate za vreme porodiljskog odsustva i odsustva sa rada radi posebne nege deteta, za decu različitog reda rođenja, mogu istovremeno koristiti oba roditelja.
Naknadu zarade, odnosno naknadu plate za vreme odsustva sa rada radi nege deteta i odsustva sa rada radi posebne nege deteta, za decu različitog reda rođenja, mogu istovremeno koristiti oba roditelja.
Naknadu zarade, odnosno naknadu plate za vreme porodiljskog odsustva i odsustva sa rada radi nege deteta, za decu različitog reda rođenja, ne mogu istovremeno koristiti oba roditelja.
Pravo na naknadu zarade, odnosno naknadu plate za vreme odsustva sa rada radi posebne nege deteta ne može se ostvariti za dete za koje je ostvareno pravo na dodatak za pomoć i negu drugog lica.
Član 13
Osnovica naknade zarade, odnosno naknade plate za lica iz člana 12. ovog zakona, utvrđuje se na osnovu zbira mesečnih osnovica na koji su plaćeni doprinosi na primanja koja imaju karakter zarade, za poslednjih 18 meseci koji prethode prvom mesecu otpočinjanja odsustva zbog komplikacija u vezi sa održavanjem trudnoće, ili porodiljskog odsustva, ukoliko nije korišćeno odsustvo zbog komplikacija u vezi sa održavanjem trudnoće.
Osnovica naknade zarade, odnosno naknade plate zaposlenog koji je zasnovao radni odnos nakon rođenja deteta, utvrđuje se na osnovu zbira mesečnih osnovica na koji su plaćeni doprinosi na primanja koja imaju karakter zarade, za poslednjih 18 meseci koji prethode mesecu otpočinjanja odsustva po zasnivanju radnog odnosa.
Mesečna osnovica naknade zarade, odnosno naknade plate, dobija se deljenjem zbira osnovica iz st. 1. i 2. ovog člana sa 18 i ne može biti veća od tri prosečne mesečne zarade u Republici Srbiji, prema poslednjem objavljenom podatku republičkog organa nadležnog za poslove statistike na dan podnošenja zahteva.
Mesečna osnovica naknade zarade, odnosno naknade plate predstavlja bruto obračunsku vrednost.
Član 14
Utvrđivanje mesečne osnovice naknade zarade odnosno naknade plate, vrši nadležni organ jedinice lokalne samouprave (u daljem tekstu: nadležni organ) na osnovu podataka o visini osnovice na koju su plaćeni doprinosi na primanja koja imaju karakter zarade, odnosno plate a koji su evidentirani u Centralnom registru obaveznog socijalnog osiguranja, na dan podnošenja zahteva za ostvarivanje prava.
Mesečni iznos naknade zarade, odnosno naknade plate obračunava se na osnovu utvrđene mesečne osnovice naknade zarade, odnosno naknade plate u srazmeri broja radnih dana u petodnevnoj radnoj nedelji, u kojima se ostvaruje pravo u datom mesecu i ukupnog broja radnih dana u tom mesecu.
Na osnovu obračunatog mesečnog iznosa naknade zarade, odnosno naknade plate obračunava se iznos naknade zarade, odnosno naknade plate koji je umanjen za pripadajuće poreze i doprinose.
Prilikom isplate iznosa naknade zarade, odnosno naknade plate iz stava 3. ovog člana, njen pripadajući iznos ne umanjuje se po osnovu novčanih obustava, rate kredita i slično, već je primalac naknade zarade odnosno naknade plate dužan da te obaveze izmiri lično ili preko poslodavca.
Poresku prijavu za obračunate poreze i doprinose podnosi ministarstvo nadležno za socijalna pitanja, a centralizovana isplata mesečne naknade zarade odnosno naknade plate vrši se kad poreska uprava prihvati poresku prijavu.
Prilikom obračuna poreza neoporezivi iznos koristi se srazmerno radnom vremenu primaoca naknade zarade, odnosno naknade plate u odnosu na puno radno vreme u mesecu za koje je priznato pravo, a u skladu sa propisima kojima se uređuje porez na dohodak građana.
Ministarstvo nadležno za socijalna pitanja, iz sredstava obezbeđenih u budžetu Republike Srbije, vrši isplatu mesečnih iznosa naknade zarade odnosno naknade plate bez poreza i doprinosa na tekući račun korisnika, a iznos pripadajućih poreza i doprinosa na zakonom propisan način.
Pun mesečni iznos naknade zarade, odnosno naknade plate za vreme porodiljskog odsustva, ne može biti manji od minimalne zarade utvrđene na dan podnošenja zahteva, ako je kod nadležnog organa evidentirano najmanje šest najnižih osnovica na koje su plaćeni doprinosi na primanja koja imaju karakter zarade.
Pod minimalnom zaradom u smislu stava 8. ovog člana podrazumeva se iznos koji se dobija kada se minimalna cena rada po satu, utvrđena u skladu sa zakonom na dan podnošenja zahteva, pomnoži sa 184 sata i uveća za pripadajuće poreze i doprinose.
Član 15
Poslodavac, nadležni organ, odnosno ministarstvo nadležno za socijalna pitanja nemaju obavezu dostavljanja obračunskog listića korisniku naknade zarade, odnosno naknade plate iz člana 12. ovog zakona.
Nadležni organ ima obavezu dostavljanja potvrde o godišnjim ostvarenim prihodima korisniku prava iz člana 12. ovog zakona.
Izuzetno od stava 1. ovog člana nadležni organ je dužan da na zahtev korisnika prava dostavi obračunski listić i druge potvrde o isplaćenim naknadama zarade, odnosno naknade plate.
Član 16
Zahtev za ostvarivanje prava na naknadu zarade, odnosno naknadu plate može se podneti do isteka zakonom utvrđene dužine trajanja prava koje se ostvaruje.
Korisnik prava dužan je da do 8. u mesecu obavesti nadležni organ o svim promenama činjenica koje su od uticaja na isplatu prava.
Nadležni organ dužan je da do 15. u mesecu evidentira sve nastale promene koje se odnose na isplatu prava.
Poslodavac, odnosno korisnik naknade zarade, odnosno naknade plate dužan je da nadležnom organu prijavi svaku promenu u radnopravnom statusu koja je od uticaja na isplatu naknade zarade odnosno naknade plate.
2. Ostale naknade po osnovu rođenja i nege deteta i posebne nege deteta
Član 17
Ostale naknade po osnovu rođenja i nege deteta i posebne nege deteta može ostvariti majka koja je u periodu od 18 meseci pre rođenja deteta ostvarivala prihode:
1) a u momentu rođenja deteta je nezaposlena i nije ostvarila pravo na novčanu naknadu po osnovu nezaposlenosti;
2) po osnovu samostalnog obavljanja delatnosti;
3) kao nosilac porodičnog poljoprivrednog gazdinstva koje ima status lica koje samostalno obavlja delatnost prema zakonu kojim se uređuje porez na dohodak građana;
4) po osnovu ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova;
5) po osnovu ugovora o delu;
6) po osnovu autorskog ugovora.
Ostale naknade po osnovu rođenja i nege deteta i posebne nege deteta može ostvariti i majka koja je u periodu od 24 meseca pre rođenja deteta bila poljoprivredni osiguranik.
Pravo iz st. 1. i 2. ovog člana može ostvariti i žena koja je usvojitelj, hranitelj ili staratelj deteta.
Pravo na ostale naknade po osnovu rođenja i nege deteta ostvaruje se u trajanju od godinu dana od dana rođenja deteta, bez obzira na red rođenja deteta.
Pravo na ostale naknade po osnovu rođenja i nege deteta ostvaruje majka iz st. 1. i 2. ovog člana u trajanju od tri meseca od dana rođenja deteta, ako se dete rodi mrtvo ili umre pre navršena tri meseca života, odnosno do smrti deteta ukoliko ono umre kasnije.
Pravo na ostale naknade po osnovu rođenja i nege deteta, može ostvariti i otac deteta, ukoliko majka nije živa, ako je napustila dete, ili ako je iz objektivnih razloga sprečena da neposredno brine o detetu.
Pravo na ostale naknade po osnovu posebne nege deteta ostvaruje se u skladu sa ovim zakonom i propisima koji regulišu ostvarivanje prava na naknadu zarade za vreme odsustva sa rada radi posebne nege deteta za lica zaposlena kod poslodavca.
Zahtev za ostvarivanje prava na ostale naknade po osnovu rođenja i nege deteta i posebne nege deteta može se podneti do isteka zakonom utvrđene dužine trajanja prava koje se ostvaruje.
Pravo na ostale naknade po osnovu posebne nege deteta ne može se ostvariti za dete za koje je ostvareno pravo na dodatak za pomoć i negu drugog lica.
Član 18
Osnovica za ostale naknade po osnovu rođenja i nege deteta i posebne nege deteta za lice iz člana 17. stav 1. ovog zakona utvrđuje se srazmerno zbiru mesečnih osnovica na koji su plaćeni doprinosi, osim osnovice doprinosa za prihode koji imaju karakter zarade, za poslednjih 18 meseci koji prethode prvom mesecu otpočinjanja odsustva zbog komplikacija u vezi sa održavanjem trudnoće, ili porodiljskog odsustva, ukoliko nije korišćeno odsustvo zbog komplikacija u vezi sa održavanjem trudnoće, odnosno danu rođenja deteta.
Osnovica za ostale naknade po osnovu rođenja i nege deteta i posebne nege deteta, za lice iz člana 17. stav 2. ovog zakona, utvrđuje se srazmerno zbiru mesečnih osnovica na koji su plaćeni doprinosi za obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje za poslednja 24 meseca koji prethode danu rođenja deteta.
Mesečna osnovica za ostale naknade po osnovu rođenja i nege deteta i posebne nege deteta za lica iz člana 17. stav 1. ovog zakona dobija se deljenjem zbira osnovica iz stava 1. ovog člana sa 18.
Mesečna osnovica za ostale naknade po osnovu rođenja i nege deteta i posebne nege deteta za lica iz člana 17. stav 2. ovog zakona dobija se deljenjem zbira osnovica iz stava 2. ovog člana sa 24.
Mesečna osnovica za ostale naknade po osnovu rođenja i nege deteta i posebne nege deteta iz st. 3. i 4. ovog člana ne može biti veća od tri prosečne mesečne zarade u Republici Srbiji, prema poslednjem objavljenom podatku republičkog organa nadležnog za poslove statistike na dan podnošenja zahteva.
Mesečna osnovica iz st. 3. i 4. ovog člana deli se sa odgovarajućim koeficijentom prema vrsti prihoda i tako se određuje pun mesečni iznos ostale naknade po osnovu rođenja i nege deteta i posebne nege deteta.
Prilikom utvrđivanja osnovice za ostale naknade ne uzimaju se osnovice za prihode koji imaju karakter zarade, osim za lica koja u momentu podnošenja zahteva nisu u radnom odnosu, a u prethodnom periodu su ostvarivala prihode po osnovu zarade.
Član 19
Utvrđivanje punog mesečnog iznosa za ostale naknade po osnovu rođenja i nege deteta i posebne nege deteta vrši nadležni organ na osnovu podataka o visini osnovice na koju su plaćeni doprinosi za lice iz člana 17. stav 1. tač. 1) do 6) ovog zakona, odnosno za lice iz člana 17. stav 2. osnovice na koju su plaćeni doprinosi za obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje, a koji su evidentirani kod organa koji vodi evidenciju o uplaćenim doprinosima obaveznog socijalnog osiguranja, na dan podnošenja zahteva za ostvarivanje prava.
Mesečni iznos ostalih naknada obračunava se na osnovu utvrđenog punog mesečnog iznosa naknade u srazmeri broja radnih dana u kojima se ostvaruje pravo u datom mesecu i ukupnog broja radnih dana u tom mesecu.
Isplatu mesečnih iznosa ostalih naknada po osnovu rođenja i nege i posebne nege deteta, bez poreza i doprinosa, vrši ministarstvo nadležno za socijalna pitanja na tekući račun podnosioca zahteva, iz sredstava obezbeđenih u budžetu Republike Srbije.
Izuzetno od stava 3. ovog člana, za lice koje nema tekući račun, isplatu mesečnih iznosa ostale naknade po osnovu rođenja i nege i posebne nege deteta, bez poreza i doprinosa, vrši ministarstvo nadležno za socijalna pitanja na račun podnosioca zahteva za ostvarivanje prava otvorenog kod finansijske organizacije određene od strane ministarstva nadležnog za socijalna pitanja, iz sredstava obezbeđenih u budžetu Republike Srbije.
Član 20
Zbir naknade zarade, odnosno naknade plate za vreme porodiljskog odsustva, odsustva sa rada radi nege deteta i odsustva sa rada radi posebne nege deteta i ostale naknade po osnovu rođenja, nege i posebne nege deteta ne može biti veći od tri prosečne mesečne zarade u Republici Srbiji, prema poslednjem objavljenom podatku republičkog organa nadležnog za poslove statistike na dan podnošenja zahteva za naknadu zarade.
Ako korisnik prava ostvaruje naknadu zarade, odnosno naknadu plate čiji ukupni iznos prelazi tri prosečne zarade u Republici Srbiji prvo se isplaćuje naknada zarade, odnosno naknada plate.
Član 21
O pravu na naknadu zarade, odnosno naknadu plate, odnosno pravu na ostale naknade odlučuje se po osnovu podnetog zahteva.
O zahtevu za naknadu zarade, odnosno naknadu plate za vreme porodiljskog odsustva i odsustva sa rada radi nege deteta, podnetom po otpočinjanju porodiljskog odsustva, odlučuje se privremenim rešenjem u trajanju do tri meseca.
Nakon pribavljanja potrebnih dokaza po službenoj dužnosti koji su potrebni za kompletiranje zahteva iz stava 2. ovog člana nadležni organ odlučuje rešenjem.
Žalba izjavljena na rešenje iz st. 2. i 3. ovog člana, ne odlaže njegovo izvršenje.
3. Roditeljski dodatak
Član 22
Roditeljski dodatak ostvaruje majka za prvo, drugo, treće i četvrto dete, pod uslovom da je državljanin Republike Srbije i da ima prebivalište u Republici Srbiji.
Pravo iz stava 1. ovog člana može ostvariti i majka koja je strani državljanin i ima status stalno nastanjenog stranca pod uslovom da je dete rođeno na teritoriji Republike Srbije.
Izuzetno, ako majka koja ima troje dece u sledećem porođaju rodi dvoje ili više dece, ostvariće pravo na roditeljski dodatak i za svako rođeno dete u tom porođaju, a na osnovu posebnog rešenja ministarstva nadležnog za socijalna pitanja.
Redosled rođenja utvrđuje se prema broju živorođene dece majke u momentu podnošenja zahteva za ostvarivanje prava na roditeljski dodatak.
Pravo iz st. 1. i 2. ovog člana ostvaruje majka koja neposredno brine o detetu za koje je podnela zahtev, čija deca prethodnog reda rođenja nisu smeštena u ustanovu socijalne zaštite, hraniteljsku, starateljsku porodicu ili data na usvojenje, i koja nije lišena roditeljskog prava u odnosu na decu prethodnog reda rođenja.
Pravo iz st. 1. i 2. ovog člana izuzetno priznaće se i ukoliko je dete prethodnog reda rođenja smešteno u ustanovu zbog potrebe kontinuirane zdravstvene zaštite i nege, a po prethodno pribavljenom mišljenju ministarstva nadležnog za socijalna pitanja.
Uz zahtev za ostvarivanje prava na roditeljski dodatak za majku koja je strani državljanin podnosi se i uverenje nadležne službe iz zemlje čiji je majka državljanin, o ispunjenosti uslova iz st. 5. i 6. ovog člana.
Pravo na roditeljski dodatak, ako ispunjava uslove iz st. 1-7. ovog člana, može ostvariti i otac deteta, ukoliko je majka deteta strani državljanin, nije živa, napustila je dete, lišena je roditeljskog prava, ili je iz objektivnih razloga sprečena da neposredno brine o detetu.
Uslovi za ostvarivanje prava na roditeljski dodatak utvrđuju se u odnosu na dan podnošenja zahteva.
Roditeljski dodatak uvećava se za paušal za nabavku opreme za dete.
Član 23
Visinu, način usklađivanja i isplate roditeljskog dodatka i paušala za nabavku opreme za dete, propisuje Vlada na predlog ministra nadležnog za socijalna pitanja.
Visina roditeljskog dodatka utvrđuje se u odnosu na dan rođenja deteta.
Zahtev za ostvarivanje prava na roditeljski dodatak podnosi majka, odnosno otac deteta odmah nakon rođenja u zdravstvenoj ustanovi u kojoj je dete rođeno, ili direktno nadležnom organu najkasnije do navršenih godinu dana života deteta.
Ako se zahtev podnese u zdravstvenoj ustanovi, ovlašćeni radnik zdravstvene ustanove prosleđuje ga nadležnom organu sa svojim elektronskim potpisom overenim kvalifikovanim digitalnim sertifikatom.
Član 24
Ukoliko u toku isplate prava na roditeljski dodatak koja se vrši u mesečnim ratama korisnik prava napusti dete ili umre, obustavlja se dalja isplata prava do odluke ministarstva nadležnog za socijalna pitanja.
Ukoliko u toku isplate prava na roditeljski dodatak koja se vrši u mesečnim ratama dete umre, nastavlja se dalja isplata prava.
Ukoliko u toku isplate prava na roditeljski dodatak koja se vrši u mesečnim ratama dođe do razvoda braka ili prestanka vanbračne zajednice, obustavlja se dalja isplata prava do odluke ministarstva nadležnog za socijalna pitanja.
Član 25
Roditeljski dodatak ne može se ostvariti ako majka ili članovi zajedničkog domaćinstva plaćaju porez na imovinu na poresku osnovicu veću od 30.000.000 dinara ili godišnji porez na dohodak građana.
Ispunjavanje uslova iz stava 1. ovog člana utvrđuje se na osnovu izjave podnosioca zahteva, a nadležni organ proverava podatke po službenoj dužnosti.
Roditeljski dodatak ne može se ostvariti ako roditelji u momentu podnošenja zahteva žive u inostranstvu.
Roditeljski dodatak ne može ostvariti majka koja je strani državljanin ukoliko je u zemlji, čiji je državljanin, ostvarila isto ili slično pravo za dete za koje je podnet zahtev.
4. Dečiji dodatak
Član 26
Dečiji dodatak ostvaruje jedan od roditelja koji neposredno brine o detetu, koji je državljanin Republike Srbije i ima prebivalište u Republici Srbiji ili strani državljanin koji ima status stalno nastanjenog stranca u Republici Srbiji za prvo, drugo, treće i četvrto dete po redu rođenja u porodici, od dana podnetog zahteva, pod uslovima predviđenim ovim zakonom.
Izuzetno od stava 1. ovog člana majka koja ima troje dece a u sledećem porođaju rodi dvoje ili više dece, ostvariće pravo na dečiji dodatak i za svako rođeno dete u tom porođaju, a na osnovu posebnog rešenja ministarstva nadležnog za socijalna pitanja.
Izuzetno od stava 1. ovog člana pravo na dečiji dodatak podnosilac zahteva može ostvariti i za dete višeg reda rođenja od četvrtog, ukoliko zbog starosne granice za neko od prvo četvoro dece po redu rođenja više ne može ostvariti pravo.
Pod uslovima iz stava 1. ovog člana pravo na dečiji dodatak ima i staratelj deteta.
Izuzetno od stava 1. ovog člana staratelj deteta može ostvariti pravo na dečiji dodatak za najviše četvoro sopstvene dece u porodici i za svako dete bez roditeljskog staranja o kome neposredno brine.
Strani državljanin koji radi na teritoriji Republike Srbije ostvaruje dečiji dodatak, ako je to određeno međunarodnim sporazumom, pod uslovima predviđenim ovim zakonom.
Dečiji dodatak pripada deci koja žive i pohađaju program pripreme deteta pred polazak u osnovnu školu u okviru predškolskog vaspitanja i obrazovanja na teritoriji Republike Srbije.
Dečiji dodatak pripada deci koja žive, školuju se i redovno pohađaju nastavu na teritoriji Republike Srbije, ako međunarodnim sporazumom nije drugačije određeno.
Dečiji dodatak pripada detetu ako ima svojstvo učenika osnovne škole, odnosno svojstvo redovnog učenika srednje škole do završetka srednjoškolskog obrazovanja, a najduže do navršenih 20 godina života.
Dečiji dodatak pripada i detetu koje iz opravdanih razloga ne započne školovanje u osnovnoj ili srednjoj školi, odnosno koje započne školovanje kasnije ili prekine školovanje u svojstvu redovnog učenika u srednjoj školi, i to za sve vreme trajanja sprečenosti, do završetka srednjoškolskog obrazovanja a najduže do 21 godine života.
Izuzetno od stava 9. ovog člana, dečiji dodatak pripada za dete sa smetnjama u razvoju i dete sa invaliditetom za koje je doneto mišljenje interresorne komisije, koja je obrazovana u skladu sa propisima iz oblasti prosvete (u daljem tekstu: Komisija) sve dok je obuhvaćeno vaspitno obrazovnim programom i programom osposobljavanja za rad, a za dete nad kojim je produženo roditeljsko pravo najduže do 26 godina.
Nadležni organ dužan je da u saradnji sa odgovarajućom školom, u toku trajanja školske godine, krajem svakog tromesečja proveri redovnost pohađanja nastave deteta za koje se ostvaruje pravo.
Član 27
Neposredna briga o detetu, u smislu ovog zakona, podrazumeva neposredno staranje o životu, zdravlju, vaspitavanju i obrazovanju deteta koje živi u zajedničkom domaćinstvu podnosioca zahteva.
Smatra se da roditelj neposredno brine o detetu ako dete živi, pohađa program pripreme deteta pred polazak u osnovnu školu u okviru predškolskog vaspitanja i obrazovanja i školuje se u mestu prebivališta.
Izuzetno od stava 2. ovog člana smatra se da roditelj neposredno brine o detetu i ako dete pohađa:
a) osnovnu ili srednju školu van mesta prebivališta jer u mestu prebivališta ne postoji osnovna ili srednja škola;
b) osnovnu školu koja mu je bliža mestu stanovanja, odnosno dostupnija;
v) željenu srednju školu koja ne postoji u mestu prebivališta, ili koju nije moglo da upiše zbog nedovoljnog broja bodova.
Neposrednom brigom ne smatra se zbrinjavanje deteta u ustanovu socijalne zaštite, starateljsku ili hraniteljsku porodicu.
Član 28
Jednoroditeljska porodica u smislu ovog zakona, jeste porodica u kojoj jedan roditelj samostalno vrši roditeljsko pravo, pod uslovom:
1) da je drugi roditelj nepoznat;
2) da je drugi roditelj preminuo, a nije ostvareno pravo na porodičnu penziju;
3) da je drugi roditelj postao potpuno i trajno nesposoban za rad, a nije stekao pravo na penziju;
4) da je drugi roditelj preminuo, a ostvareno je pravo na porodičnu penziju;
5) da je drugi roditelj na izdržavanju kazne zatvora duže od šest meseci;
6) da drugi roditelj ne vrši roditeljsko pravo po odluci suda;
7) da drugi roditelj ne doprinosi izdržavanju deteta, a izvršenje obaveze izdržavanja nije bilo moguće obezbediti postojećim i dostupnim pravnim sredstvima i postupcima.
Ne smatra se jednoroditeljskom porodicom, u smislu ovog zakona, porodica u kojoj je roditelj koji je samostalno vršio roditeljsko pravo, po prestanku ranije bračne, odnosno vanbračne zajednice, zasnovao novu bračnu, odnosno vanbračnu zajednicu.
Član 29
Školovanje u smislu ovog zakona jeste pohađanje škole u cilju sticanja obrazovanja u osnovnoj školi i sticanja obrazovanja u svojstvu redovnog učenika u srednjoj školi, a u skladu sa propisima kojima se uređuje prosveta.
Izuzetno od stava 1. ovog člana, svojstvo redovnog učenika smatra se da ima i lice iz osetljivih društvenih grupa i lice sa izuzetnim sposobnostima mlađe od 17. godina koje stiče srednje obrazovanje ili obrazovanje za rad u svojstvu vanrednog učenika, ako opravda nemogućnost redovnog pohađanja nastave, uz saglasnost ministra nadležnog za poslove prosvete.
Član 30
Pravo na dečiji dodatak ostvaruje se:
1) ako ukupan mesečni prihod, umanjen za poreze i doprinose, po članu porodice ostvaren u tri meseca koji prethode mesecu u kome je podnet zahtev ne prelazi utvrđeni cenzus, a ukupan mesečni katastarski prihod po članu porodice u prethodnoj godini ne prelazi iznos od 3% prosečnog katastarskog prihoda po jednom hektaru plodnog zemljišta u prethodnoj godini ili je ostvaren od zemljišta do 500 metara kvadratnih na kome je podignuta stambena zgrada;
2) ako ukupan mesečni katastarski prihod po članu porodice u prethodnoj godini ne prelazi iznos od 7% prosečnog katastarskog prihoda po jednom hektaru plodnog zemljišta u prethodnoj godini, a porodica ne ostvaruje druge prihode.
Izuzetno od stava 1. ovog člana pravo na dečiji dodatak bez ponovnog dostavljanja dokaza o materijalnom stanju porodice ostvaruje korisnik novčane socijalne pomoći čija deca redovno pohađaju školu, a nezavisno od materijalnih uslova porodice korisnik čije dete ostvaruje dodatak za pomoć i negu drugog lica.
Ispunjavanje uslova iz ovog člana organ nadležan za rešavanje o pravu utvrđuje pribavljanjem podataka iz službenih evidencija po službenoj dužnosti.
Član 31
Za jednoroditeljske porodice iz člana 28. stav 1. tač. 1) do 3) cenzus utvrđen u članu 30. ovog zakona uvećava se za 30%.
Za jednoroditeljske porodice iz člana 28. stav 1. tač. 4) do 7), za staratelje i roditelje deteta sa smetnjama u razvoju i deteta sa invaliditetom za koje postoji mišljenje Komisije, a koje ne koristi usluge smeštaja, cenzus utvrđen u članu 30. ovog zakona uvećava se za 20%.
Član 32
Nominalne iznose i način usklađivanja cenzusa za ostvarivanje prava na dečiji dodatak, u skladu sa čl. 30. i 31. ovog zakona, propisuje Vlada na predlog ministra nadležnog za socijalna pitanja.
Član 33
Visinu i način usklađivanja dečijeg dodatka, propisuje Vlada na predlog ministra nadležnog za socijalna pitanja.
Iznos dečijeg dodatka, utvrđen u stavu 1. ovog člana, za jednoroditeljske porodice i staratelje, uvećava se za 30%, a za roditelje deteta sa smetnjama u razvoju i deteta sa invaliditetom, za koje je doneto mišljenje Komisije, i za dete koje ostvaruje dodatak za pomoć i negu drugog lica, a koje ne koristi usluge smeštaja, uvećava se za 50%.
Ukoliko su ispunjeni uslovi da se iznos dečijeg dodatka uveća po više osnova u skladu sa stavom 2. ovog člana, ukupan iznos uvećanja ne može biti veći od 80%.
Korisnici dečijeg dodatka čija su deca redovno pohađala srednju školu i sa uspehom završila školsku godinu u septembru tekuće godine ostvaruju pravo na još jedan dečiji dodatak.
5. Naknada troškova boravka u predškolskoj ustanovi za decu bez roditeljskog staranja
Član 34
Deca predškolskog uzrasta bez roditeljskog staranja imaju pravo na naknadu troškova boravka u predškolskoj ustanovi koja ima rešenje ministarstva nadležnog za poslove prosvete o verifikaciji, u visini učešća korisnika u ceni usluge koja se propisuje odlukom jedinice lokalne samouprave.
Deca bez roditeljskog staranja na smeštaju u ustanovama socijalne zaštite ostvaruju pravo na naknadu troškova u skladu sa stavom 1. ovog člana.
Deca bez roditeljskog staranja koja su u starateljskim porodicama, ostvaruju pravo na naknadu troškova iz stava 1. ovog člana, pod uslovom da je za njih ostvareno pravo na dečiji dodatak u skladu sa ovim zakonom, a od dana od kada je ostvareno pravo na dečiji dodatak.
Deca bez roditeljskog staranja koja su u hraniteljskim porodicama, ostvaruju pravo na naknadu troškova iz stava 1. ovog člana, pod uslovom da ispunjavaju uslove propisane za ostvarivanje prava na dečiji dodatak.
6. Naknada troškova boravka u predškolskoj ustanovi za decu sa smetnjama u razvoju i decu sa invaliditetom
Član 35
Deca predškolskog uzrasta sa smetnjama u razvoju i deca sa invaliditetom imaju pravo na naknadu troškova boravka u predškolskoj ustanovi koja ima rešenje ministarstva nadležnog za poslove prosvete o verifikaciji, u visini učešća korisnika u ceni usluge koja se propisuje odlukom jedinice lokalne samouprave.
Pravo iz stava 1. ovog člana ne može se ostvariti ukoliko je za to dete ostvareno pravo na naknadu zarade za vreme odsustva sa rada radi posebne nege deteta.
7. Naknada troškova boravka u predškolskoj ustanovi za decu korisnika novčane socijalne pomoći
Član 36
Deca predškolskog uzrasta korisnika novčane socijalne pomoći imaju pravo na naknadu troškova boravka u predškolskoj ustanovi koja ima rešenje ministarstva nadležnog za poslove prosvete o verifikaciji, u visini učešća korisnika u ceni usluge koja se propisuje odlukom jedinice lokalne samouprave.
8. Regresiranje troškova boravka u predškolskoj ustanovi dece iz materijalno ugroženih porodica
Član 37
Deca predškolskog uzrasta iz materijalno ugroženih porodica, kao i deca bez roditeljskog staranja, deca sa smetnjama u razvoju i deca sa invaliditetom koja nisu ostvarila pravo u skladu sa čl. 34, 35. i 36. ovog zakona imaju, u zavisnosti od materijalnog položaja porodice, pravo na regresiranje troškova boravka u predškolskoj ustanovi koja ima rešenje ministarstva nadležnog za poslove prosvete o verifikaciji.
Način i uslove regresiranja troškova iz stava 1. ovog člana utvrđuje nadležni organ jedinice lokalne samouprave.
III POSTUPAK I NAČIN OSTVARIVANJA PRAVA
Član 38
Ministar nadležan za socijalna pitanja propisuje bliže uslove i način ostvarivanja prava na: naknadu zarade, odnosno naknadu plate za vreme porodiljskog odsustva, odsustva sa rada radi nege deteta, odsustva sa rada radi posebne nege deteta; ostale naknade po osnovu rođenja i nege deteta i posebne nege deteta; roditeljski dodatak; dečiji dodatak; naknadu troškova boravka u predškolskoj ustanovi za decu bez roditeljskog staranja i naknadu troškova boravka u predškolskoj ustanovi za decu sa smetnjama u razvoju i decu sa invaliditetom i naknadu troškova boravka u predškolskoj ustanovi za decu korisnika novčane socijalne pomoći.
Ministar nadležan za socijalna pitanja propisuje bliže uslove odsustva sa rada ili rada sa polovinom punog radnog vremena roditelja, odnosno usvojitelja, hranitelja ili staratelja deteta mlađeg od pet godina kome je potrebna posebna nega.
O stepenu smetnji u psihofizičkom razvoju i invaliditetu deteta mišljenje daje nadležna komisija fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje, a troškovi njenog rada finansiraju se iz budžeta Republike Srbije.
Sastav, nadležnost i način rada komisije iz stava 3. ovog člana utvrđuje ministar nadležan za socijalna pitanja, u skladu sa zakonom.
Član 39
Prava utvrđena ovim zakonom ostvaruju se po propisima o opštem upravnom postupku, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.
Podatke koji su potrebni za rešavanje zahteva po ovom zakonu, a nalaze se u dostupnim službenim evidencijama državnih organa, organa jedinica lokalne samouprave i imalaca javnih ovlašćenja, organi nadležni za rešavanje o pravima po ovom zakonu pribavljaju po službenoj dužnosti u skladu sa zakonom koji uređuje opšti upravni postupak.
Organi nadležni za rešavanje o pravima po ovom zakonu preuzimaju podatke iz stava 2. ovog člana, iz dostupnih službenih evidencija elektronskim putem ukoliko su umreženi sa bazama podataka u skladu sa zakonom, za podnosioca zahteva i članove zajedničkog domaćinstva koji se odnose na: JMBG, ime i prezime, državljanstvo iz matičnih knjiga, podatke o prebivalištu iz registra prebivališta, podatke o prihodima i imovini iz službenih evidencija poreske uprave, podatke o prijavi na osiguranje i plaćenim doprinosima za obavezno socijalno osiguranje iz Centralnog registra obaveznog socijalnog osiguranja, podatke o posedovanju nepokretnosti iz katastra nepokretnosti i drugih javno dostupnih evidencija.
Član 40
Rešavanje o pravima iz člana 11. stav 1. tač. 1) do 7) ovog zakona poverava se nadležnom organu jedinice lokalne samouprave.
O pravima iz stava 1. ovog člana nadležni organ rešava na osnovu podnetog zahteva.
Za zahtev iz stava 2. ovog člana od podataka o ličnosti nadležni organ može zahtevati sledeće podatke o podnosiocu zahteva, o članovima njegovog domaćinstva, odnosno porodice, i to:
1. JMBG, ime i prezime, adresa prebivališta odnosno boravišta, državljanstvo, datum i mesto i opština rođenja, podaci o bankovnom računu na koji se vrši isplata, kontakt telefon, adresa elektronske pošte, vrsta srodstva;
2. Podatke o socio-ekonomskom statusu u obimu koji je definisan uslovima za ostvarivanje prava definisanih ovim zakonom – podaci o prihodima i imovini, podaci o plaćenim doprinosima, podaci o zaposlenju i poslodavcu, podaci o stambenom statusu, bračni status, status deteta ukoliko se radi o detetu sa smetnjama u razvoju i invaliditetom, podaci o školovanju dece, podaci o starateljstvu odnosno hraniteljstvu ukoliko postoje;
3. Podatke potrebne za obračun i isplatu naknada zarade, odnosno naknade plate za ona prava koja imaju karakter naknade zarade, odnosno naknade plate.
Član 41
O pravima iz ovog zakona u prvom stepenu rešava nadležni organ u mestu prebivališta podnosioca zahteva, osim o pravu na naknadu zarade, odnosno naknadu plate za vreme porodiljskog odsustva, odsustva sa rada radi nege deteta i odsustva sa rada radi posebne nege deteta i pravu na ostale naknade po osnovu rođenja i nege deteta i posebne nege deteta, o kojem rešava nadležni organ u mestu sedišta poslodavca zaposlenog odnosno sedištu lica koje samostalno obavlja delatnost.
Ukoliko prebivalište podnosioca zahteva i sedište poslodavca prilikom podnošenja zahteva za ostvarivanje prava na naknadu zarade odnosno naknadu plate za vreme porodiljskog odsustva, odsustva sa rada radi nege deteta i odsustva sa rada radi posebne nege deteta i pravu na ostale naknade po osnovu rođenja i nege deteta i posebne nege deteta nije u istom mestu, zahtev za ostvarivanje prava može se podneti i nadležnom organu u mestu prebivališta podnosioca zahteva, koji je u obavezi da ga prosledi nadležnom organu u mestu sedišta poslodavca, kao i da po potrebi posreduje u postupku ostvarivanja prava.
Član 42
Po žalbama na prvostepena rešenja o pravima iz člana 11. stav 1. tač. 1) do 7) ovog zakona u drugom stepenu rešava ministar nadležan za socijalna pitanja.
Rešavanje u drugom stepenu po žalbama na prvostepena rešenja o pravima iz člana 11. stav 1. tač. 1) do 7) ovog zakona na teritoriji AP Vojvodine poverava se odgovarajućem organu uprave AP Vojvodine.
Član 43
Korisnik prava iz ovog zakona koji je na osnovu neistinitih ili netačnih podataka, ili neprijavljivanjem promena koje utiču na gubitak ili obim prava ostvario pravo, dužan je da naknadi štetu, u skladu sa zakonom.
Član 44
Sredstva za ostvarivanje prava od opšteg interesa utvrđenih u članu 11. stav 1. tač. 1) do 7) ovog zakona obezbeđuju se u budžetu Republike Srbije, u skladu sa zakonom, pri čemu se posebno vode sredstva za naknade za porodiljsko odsustvo, a posebno sredstva za decu i porodicu.
Član 45
Ministarstvo nadležno za socijalna pitanja vrši nadzor nad radom organa u vršenju ovim zakonom poverenih poslova državne uprave, u skladu sa zakonom kojim se uređuje državna uprava, a nadzor na teritoriji AP Vojvodine poverava se odgovarajućem organu uprave AP Vojvodine.
IV INFORMACIONI SISTEM ZA ISPLATU PRAVA
Član 46
U cilju automatizacije obračuna iznosa za isplate koje korisnicima prava vrši Ministarstvo po osnovu ovoga zakona, Ministarstvo uspostavlja Informacioni sistem za isplatu prava (u daljem tekstu: IS).
U IS unose se podaci iz zahteva za ostvarivanje prava, priloženih i po službenoj dužnosti pribavljenih dokaza, iz rešenja donetih po tim zahtevima kao i podaci iz drugih dokumenata koji su ovim zakonom predviđeni da se dostavljaju u toku rešavanja zahteva i korišćenja prava kao što su potvrde o redovnom pohađanju škole.
Na osnovu unetih podataka, putem IS-a vodi se evidencija podnetih zahteva, donetih rešenja, evidencija dokaza pribavljenih po službenoj dužnosti elektronskim putem posredstvom IS-a, kao i podnosilaca zahteva i članova njihovih domaćinstava.
Na osnovu podataka iz stava 2. ovog člana u IS se formiraju podaci za isplatu po pravima propisanim ovim zakonom uključujući podatke za plaćanje poreza i doprinosa za naknadu zarade, odnosno naknade plate. U IS se takođe vodi evidencija isplata po nosiocima prava kao i podataka o plaćenim porezima i doprinosima za ona prava koja imaju karakter naknade zarade, odnosno naknadu plate.
Ukoliko podaci iz stava 2. ovog člana nisu dovoljni za pravilno određivanje iznosa za plaćanje poreza i doprinosa koji zahtevaju poresku prijavu, nadležni organ u IS unosi dodatne podatke.
Ovlašćena lica nadležnog organa imaju pristup IS-u i tim putem se između ostalog, vrši unos podataka iz stava 2. ovog člana, uvid u podatke o isplatama, preuzimanje podataka za plaćanje poreza i doprinosa, unos povratnih informacija o prihvaćenim poreskim prijavama i pregled odgovarajućih statističkih izveštaja.
Ovlašćena lica nadležnog organa u okviru IS-a imaju pristup i funkcionalnostima čija je svrha efikasniji rad nadležnog organa kao što je uvid u službene evidencije drugih organa u slučaju kada postoje tehnički uslovi za povezivanje.
Podaci iz stava 2. ovog člana u IS se mogu unositi i od strane zaposlenih u IS Ministarstva.
Bliže uslove i način uspostavljanja IS, prikupljanja, unosa, ažuriranja, dostupnosti podataka i druga pitanja od značaja za taj sistem, propisuje ministar nadležan za socijalna pitanja.
V ZAŠTITA, KORIŠĆENJE, AŽURIRANJE I ČUVANJE PODATAKA
1. Zaštita podataka
Član 47
Svi vidovi prikupljanja, držanja, obrade i korišćenja podataka sprovode se u skladu sa ovim zakonom, uz poštovanje načela propisanih zakonom kojim se uređuje zaštita podataka o ličnosti.
Za potrebe naučnoistraživačkog rada i statističkih analiza, podaci o ličnosti koriste se i objavljuju na način kojim se obezbeđuje zaštita identiteta korisnika prava, u skladu sa zakonom.
2. Korišćenje podataka
Član 48
Korisnik podataka iz IS može biti državni i drugi organ i organizacija, kao i pravno i fizičko lice, pod uslovom da je zakonom ovlašćeno da traži i prima podatke, da su ti podaci neophodni za izvršenje poslova iz njegove nadležnosti ili služe za potrebe istraživanja, uz uslov da se obezbedi zaštita podataka o ličnosti u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita podataka o ličnosti.
Podaci u IS moraju biti bezbednim merama zaštićeni od neovlašćenog pristupa i korišćenja.
3. Ažuriranje i čuvanje podataka
Član 49
Podaci u IS ažuriraju se bez odlaganja, a najkasnije u roku od 30 dana od dana nastanka promene.
Rokovi čuvanja podataka u IS uređuju se posebnim zakonom.
VI DEČIJA NEDELJA
Član 50
“Dečija nedelja” organizuje se svake godine u prvoj punoj nedelji meseca oktobra, radi podsticanja i organizovanja raznovrsnih kulturno-obrazovnih, rekreativnih i drugih manifestacija posvećenih deci i preduzimanja drugih mera za unapređivanje razvoja društvene brige o deci.
Aktivnosti koje se organizuju za vreme trajanja “Dečije nedelje” utvrđuju se programom koji donosi ministar nadležan za socijalna pitanja.
Podnosioci predloga programa mogu biti udruženja, koja u svojim programima delovanja imaju aktivnosti koje doprinose ciljevima “Dečije nedelje”, a koja imaju najmanje pet godina iskustva u organizovanju manifestacija za decu na republičkom nivou.
Aktivnosti u toku “Dečije nedelje” finansiraju se sredstvima koja se prikupe za vreme trajanja “Dečije nedelje” i uplate na poseban račun.
Sredstva iz stava 4. ovog člana koriste se za realizaciju programa i to: 40% za aktivnosti na republičkom nivou, a 60% za aktivnosti na nivou jedinica lokalne samouprave.
Odobrena sredstva iz stava 4. ovog člana mogu se koristiti isključivo za sprovođenje prihvaćenog programa.
U budžet programa ne mogu se uvrstiti troškovi koji se odnose na plate zaposlenih u udruženju.
Udruženje ne može koristiti odobrena sredstva za promociju političkih stranaka ili stavova, niti za obavljanje delatnosti u cilju sticanja profita.
Nakon realizacije odobrenog programa, udruženje organizator dužno je da ministarstvu nadležnom za socijalna pitanja podnese narativni i finansijski izveštaj o realizaciji programa.
Jedinice lokalne samouprave su u obavezi da, u skladu sa dobijenim uputstvima, udruženju organizatoru dostave izveštaj o realizaciji “Dečije nedelje” na svojoj teritoriji.
Član 51
Za vreme trajanja “Dečije nedelje” plaća se poseban iznos, i to na:
1) Svaku prodatu voznu kartu u međumesnom i međunarodnom prevozu u železničkom, vodnom, vazdušnom i drumskom saobraćaju;
2) Svaku poštansku pošiljku u unutrašnjem poštanskom saobraćaju, osim za pošiljke novina i časopisa čiji prijem, prenos i uručenje obavljaju javni poštanski operator i drugi poštanski operatori, u skladu sa zakonom kojim se uređuju poštanske usluge;
3) Svaku prodatu ulaznicu za pozorište, bioskop, drugu kulturnu manifestaciju i sportsku priredbu za koju se naplaćuju ulaznice;
4) Svaki prodat nosač zvuka sa snimljenim sadržajem.
Naplatu iznosa vrše organizacije i druga pravna lica i građani koji prodaju ulaznice – vozne karte, nosače zvuka sa snimljenim sadržajem, odnosno vrše poštansku uslugu i dužni su da naplaćena sredstva uplate na poseban račun u budžet Republike Srbije, u roku od sedam dana od dana završetka “Dečije nedelje”.
Ministar nadležan za finansije bliže propisuje način naplate iznosa iz stava 1. ovog člana.
Iznos iz stava 1. ovog člana utvrđuje Vlada aktom koji donosi do 1. septembra za tekuću godinu.
Član 52
Naplaćena sredstva za vreme trajanja “Dečije nedelje” utvrđuju se u budžetu Republike Srbije, a ministarstvo nadležno za socijalna pitanja ih raspoređuje organizatorima manifestacija posvećenih deci, u skladu sa izvršenim programom iz člana 50. stav 2. ovog zakona.
VII KAZNENE ODREDBE
Član 53
Novčanom kaznom od 50.000 do 150.000 dinara kazniće se za prekršaj poslodavac sa svojstvom pravnog lica i drugo pravno lice ako izda neistinitu potvrdu o ostvarenim prihodima podnosioca zahteva iz člana 5. stav 4. ovog zakona.
Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se poslodavac koji je preduzetnik novčanom kaznom od 20.000 do 100.000 dinara.
Novčanom kaznom od 50.000 do 150.000 dinara kazniće se za prekršaj poslodavac sa svojstvom pravnog lica i drugo pravno lice ako ne postupi u skladu sa članom 16. stav 4. ovog zakona.
Za prekršaj iz stava 3. ovog člana kazniće se poslodavac koji je preduzetnik novčanom kaznom od 20.000 do 100.000 dinara.
VIII PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 54
Postupci za ostvarivanje prava na odsustvo sa rada i naknadu zarade odnosno naknadu plate za vreme porodiljskog odsustva, odsustva sa rada radi nege deteta i posebne nege deteta koji su započeti pre početka primene ovog zakona okončaće se u skladu sa propisima koji su bili na snazi u vreme otpočinjanja porodiljskog odsustva.
Pravo na roditeljski dodatak za decu rođenu pre početka primene ovog zakona, ostvariće se u skladu sa propisima koji su bili na snazi na dan rođenja deteta.
Isplate po rešenjima donetim pre početka primene ovog zakona kao i u postupcima iz st. 1. i 2. ovog člana koji su rešeni u skladu sa propisima koji su bili na snazi do početka primene ovog zakona vršiće se u skladu sa propisima koji su bili na snazi do početka primene ovog zakona.
Član 55
Ministar nadležan za socijalna pitanja doneće propise na osnovu ovlašćenja iz ovog zakona u roku od šest meseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Član 56
Danom početka primene ovog zakona prestaju da važe odredbe čl. 73. do 75. Zakona o društvenoj brizi o deci (“Službeni glasnik RS”, br. 49/92, 29/93, 53/93, 67/93 – dr. zakon, 28/94, 47/94, 48/94 – dr. zakon, 25/96, 29/01, 16/02 – dr. zakon, 62/03 – dr. zakon, 64/03 – ispravka dr. zakon, 101/05 – dr. zakon i 18/10 – dr. zakon).
Danom početka primene ovog zakona prestaje da važi Zakon o finansijskoj podršci porodici sa decom (“Službeni glasnik RS”, br. 16/02, 115/05 i 107/09).
Član 57
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku Republike Srbije”, a primenjuje se od 1. jula 2018. godine.
Da li I dalje vazi da meseci koji nedistaju se racunaju kao 50% prosecne plate?
Po informacija koje sada ne imam ne važi to.
Poštovani,molim vas ako možete da mi pojasnite novi zakon o porodiljskom za nezaposlene porodilje.Da li cu imati prava na naknadu za porodiljsko odsustvo,u prethodnih 18 meseci od otvaranja porodiljskog ostvarivala sam primanja (imam radnog staza 5 god.).a 2015 god.sam primala novcanu naknadu od Nacionalne sluzbe u trajanju od tri meseca.
18 meseci pre porodiljskog tj pre trudničkog se gleda i sve što ste imali u tom periodu se računa za prosek.
Poštovani Milane,da li naknada za porodiljsko traje samo 3 meseca ili 12 meseci,pošto po zakonu 3 meseca traje porodiljsko a 8 meseci nega deteta i dal ce se nega deteta isplaćivati isto kao porodiljsko?
Tako je isto kao nega deteta.
Poštovani Milane,
Najpre da Vam se zahvalim na svim iscrpnim odgovorima i na pokazanom strpljenju i volji da nam pomognete.
Problem koji ja imam sa novim zakonom je što mi nikako nije jasno nekoliko stvari, pa Vas ovim putem molim da mi pomognete da ih rastumačim, a verujem da će biti još porodilja kojima će informacije biti značajne.
Naime, šta se dešava sa nadoknadom za porodiljsko odsustvo u slučaju da je porodilja bila zaposlena kraće od 6 meseci pre otvaranja bolovanja?
I šta se podrazumeva pod minimalnom zaradom – obračunata plata ili republički minimalac?
I da li i dalje važi da se porodiljsko mora otvoriti minimalno 28 dana pre predviđenog datuma porođaja i šta ako se to ne uradi?
Ovo sve pitam jer mi ona odredba zakona, iz člana 13 čini mi se, da prilikom ostvarivanja prava na pun iznos nadoknade (šta znači pun iznos, i koliki je minimalni iznos koji to nije?) mora postojati barem 6 registrovanih uplata uopšte nije jasna, tj šta se dešava ako se taj uslov ne ispuni?
Na mom primeru to izgleda ovako: prijavljena sam 28. marta na prosečnu zaradu od oko 25000, termin za porođaj mi je okvirno 6. oktobar. Porodiljsko bi trebalo da otvorim početkom septembra, što će reći da ću imati 5 uplaćenih doprinosa. Dakle, da li imam prava na porodiljsku nadoknadu i koliko bi ista iznosila?
Hvala unapred i izvinjavam se na podužem izlaganju!
Za sada one informacije koje imam imaćete naknadu ali prosek će se računati 25.000×5/18 meseci. Nažalost ima još dosta nejasnoća, ali mislim da u vašem slučaju može ići ispod minimalne zarade.
Drage moje trudnice, porodilje, majke, ako je tako kao što je Milan napisao (25.000din x 5 meseci /18- “Za sada one informacije koje imam imaćete naknadu ali prosek će se računati 25.000×5/18 meseci. Nažalost ima još dosta nejasnoća, ali mislim da u vašem slučaju može ići ispod minimalne zarade.”) Njih treba zapaliti!!!
Znaci ipak se neće uzimati republički prosek za mesece koji nedostaju do 18 meseci je žena prijavljena manje od 18 meseci?
Nažalost takvu sam informaciju dobio, moguće da nije tačno, ali to ću znati tek kada prva porodilja dobije rešenje i vidim prosek.
Stvarno ne mogu da verujem da bi dozvolili da žene koje imaju manje od 18 meseci staza,godinu dana primaju manje od minimalca,jer ako se dele meseci staza sa 18 meseci onda dobijamo jako malu šumu da bi praktično po detetovom rođenju morale odmah na posao i da maltene ne koristimo porodiljsko.
Postovani Milane, imam jedno pitanje. Od janura 2017.sam zaposljenja na odredjeno do pocetka maja 2017.kada je ugovor prekinut. U junu sam dobila ugovor na neodredjeno. Krajem januara ove godine otvaram trudnicko bolovanje, a porodiljsko u avgustu 2018. Da li u obracunu za visinu naknade plate tokom porodiljsko ulaze i meseci kada sam bila pod ugovor na odredjeno ili zbog prekida radnog odnosa u mesecu maju racunace mi se radni staz tek od juna 2017.? (u prvom slucaju bih imala 11 meseci radnog staza, a u drugom 7). Hvala Vam unapred na odgovoru.,
Da ulaze i ti ugovori gledaće se prosek 18 meseci pre otvaranja trudničkog.
Sta je sa nama koje smo na bolovanju, a tek nam sad uplacuju uplate preko autorskih ugovora i uplacuju za jul, a ja sam na bolovanju od aprila… Da li se to onda racuna u tih 18 meseci?
18 meseci se računa pre otvaranja bolovanja.
Postovani Milane, da li ste mozda saznali hoce li se za nedostajuce mesece racunati 50procenata zarade? Ja pre trudnickog imam samo mesec dana rada, dakle, ako se ne racuna 50procenata za ostalih 17meseci ja cu primati 1 300 dinara mesecno. Da li je to moguce? Postoje zene koje su otisle na bolovanje odmah nakon zaposlenja, dakle,.nemaju ni mesec dana, znaci, one nege prinsti nista? Pozdrav!
Nažalost nisam tu saznao šta i kako meni je nelogično da se neće uzimati 50%, ali za sada čujem da je tako generalno čekam prvo porodiljsko koje budemo imali u agenciji i kad bude video prvo rešenje znaću 100% kako ide.
Postovani,
ako sam dobro razumela … trudnicko bolovanje se isplacuje kao prosek predhodna tri meseca. A ukoliko se trudnicko produzi u porodiljsko, trudnice dobijaju naknadu u proseku od predhodnih 18meseci od prvog meseca otvaranja trudnickog,a ne porodiljskog?
Unapred hvala
Tako je trudničko 3 meseca prosek tu se ništa nije menjalo, porodiljsko prosek 18 meseci pre trudničkog.
Postovani, za porodilje se pre podnosio veliki broj dokumenata. Sta je potrebno od dokumentacije po novom Zakonu da podnese poslodavac da porodilje mogle da ostvare pravo na zaradu.
Skoro je sve isto nemam nažalost link ka tome šta je potrebno, ali se samo ne podnose potvrde o zaradama to se preuzima direktno od poreske generalno idu doznake, zahtev i slično mislim da će uskoro biti online taj zahtev sa spiskom dokumentacije pa ću okačiti ili ako ga vi nađete slobodno okačite ovde.
Postovani, zanima me da li je poslodavac duzan da podnosi bilo kakvu prijavu elektronski za porodilje, ili mora da ceka da nadlezni organ donese resenje za porodiljsko odsustvo i potom ce Budzet Republike da isplacuje zaradu porodilji, s tim da im ne poslodavac znaci ne isplacuje zaradu, jer su mi u Zavodu rekli da ako se uplati nece se izvrsiti refundacija sredstava po novom Zakonu o finansijskoj podrsci porodici sa decom. Zelim i da Vam se zahvalim na brzom odgovoru puno mi znaci. Hvala Vam puno
Poslodavac ništa ne podnosi sve to radi sada država. Nema na čemu
Takodje, zelim da dodam vezano za zahtev za ostvarivanje prava na naknadu zarade sam pronasla ali ne znam kako da ga okacim na Vasoj stranici. U pdf formatu je i dobro se vidi.
Postovani,
Porodiljsko mi je otvoreno krajem avgusta prosle godine.Platu sam uredno primala kad i ostali zaposleni,pocetkom meseca medjutim,ovog meseca platu nisam dobila a kao razlog toga u firmi su mi rekli kako je moja dokumentacija predata zbog novog zakoma i da mi od sada drzava uplacuje porodiljsko a ne firma kako je ranije bilo i da sad to ide po novom zakonu.Interesuje me da li je to je to po zakonu jer napominjem,porodiljsko mi je otvoreno dok je vazio stari zakon.
Ako je porodiljsko otvoreno 01.07 ide po novom, a ako je pre toga ide po starom. Proverite šta je svakako ima dosta zabuna, ali ovo je informacija koju ja imam.
Ja sam na porodiljskom od novembra. U maju su mi legle tri uplate odjednom, u junu jedna uplata.. U julu nista… Da li i za mene sada vazi ovaj novi zakon, ili ne? I zasto u julu nike bilo uplate. Inace poslodavac ceka da darzava uplati, pa onda on meni. Hvala
Za Vas ide po starom pa je moguće da država kasni.
Postovani Milane,u firmi sam pocela da radim od februara meseca 2018 godine,medjutim zbog komplikacija morala sam trudnicko bolovanje da otvorim vec marta,iznos koji sam.primala za trudnicko je pun iznos tj minimalac kolika mi je i bila plata,da li mi mozete reci da li cu pororiljsko bolovanje koje otvaram 28.avgusta primati 100% tj minimalac kao i do sada ili ce se drugacije racunati tj da li se racuna period trudnickog bolovanja u radni staz?Veliki pozdrav
Nažalost u prosek koji se gleda 18 meseci ulaze meseci pre otvaranja trudničkog tako da samo te plate će se računati i deliti sa 18 meseci. To je info koji za sada imam kako to funkcioniše.
Pistovani, prijavili su me u firmi tek 5 maja, vec 25og sam morala da odrzavam trudnocu. Plata mi je 53000. Pre toga sam radila od avgusta do novembra, i pre toga do jula. Tada sam bila projavljena na minimalac. Interesuje me da li cu ja po novom zakonu ista imati da primim za porodiljsko? Ovo je stvarno sramno da sam mogla radila bih do pred kraj trudnoce,konacno sam nasla posao u struci i sad cu grcati sa svojim detetom. Izvinite na duzem.postu. Hvala
Nažalsot ovo su informacije koje čitate u komentarima gleda se prosek pre trudničkog 18 meseci, čekam prvo rešenje koje ću dobiti o mojih klijenata pa ću tačno znati kako se računa pošto idalje ne verujem ni sam da se računa ovako i da se izostavljaju 50% od prosečne zarade za mesece koji nedostaju.
Postovani,
Molim vas za informaciju kako se racuna ako zaposlena ima i vise od 4 godine neprekidnog radnog staza, ali u razlicitim firmama, do 30.04.2018. je radila u jednoj, od 01.05.2018.je u drugoj firmi, a porodiljsko otvara u februaru 2019? Da li se se prosek 18 meseci gleda samo kod jednog poslodavca ili ce se zaposlenoj racunati svih 18 meseci iako ima promenu poslodavca?
Gleda se 18 meseci pre porodiljsko tj pre trudničkog ako je trudničko otvoreno i gledaju se proseci od svih poslodavaca u periodu od 18 meseci.
Postovani,
Da li se u obracun tih 18 mes pre otvaranja trudnickog racuna i naknada sa biroa, s obziom da sam u prethodnoj firmi bila tehnoloski visak? I da li se racuna naknada za vreme porodiljskog sa prethodnim detetom?
Nisam siguran da se računa zato što je to naknada zarade, a samo se računa prosek zarada.
Ali to onda znaci da zena koja napravi malu razliku medju decom, za drugo dete nece imati porodiljsko? Ako idem vezano na trudnicko, porodiljsko, trudnicko…pa porodiljsko za drugo dete nece imati na osnovu cega da obracunaju?
Draga, radicemo peticiju na ulicama uskoro kako bi ovaj degutantni i krajnje diskriminatoran zakon ukinuli. Srdacan pozdrav, trudnica
To ne znam kako će biti, ali po ovome ste upravu da će biti loša računica, ali je moguće da se porodiljsko računa za taj prosek tada npr kod drugog deteta 18 meseci.
Bojim se da ce se to zavrsiti kao protesti posle izbora, zbog cene goriva i sl… Vadice se na povecanje roditeljskog dodatka. Ma i nemaju potrebu da se ‘vade’, rade sta im se hoce.
Ovo nisu protesti, već peticija, gde zakonski, ako skupimo u roku od 7 dana određeni broj važećih potpisa, oni moraju da menjaju zakon. Trenutno su pripreme u toku. Ako budemo sumnjale/i, tek onda ništa nećemo uraditi. Dozvolićemo im da brišu cipele od naša tela i da im naša nerođena deca već sad kupuju vile , kola i ostala iživljavanja. Trenutno je peticija u pripremi, jer mnogo je bitnije da se sve dobro organizuje, pre nego što počne potpisivanje. Čujemo se. Pozzz
Sve je ovo jako tuzno. Zamazali su oci radnim i vrednim zenicama samo da bi sebi strpali pare u dzep, kao i uvek, a sve u ime podizanja nataliteta. A ako izbije protest, veliki sultan ce reci pobesnele i nezahvalne trudnice blokiraju ulice grada u ime opozicije ?.
Vezala sam dve trudnoce, otvorila trudnicko 9.8.2018. Kako ce mi se obracunavati trudnicko, a kako porodiljsko. Bila sam na minimalcu za vreme porodiljskog i posebne nege.
Nažalsot ne znam da Vam kažem tačno kako ide. Trudničko ne ulazi u prosek to je sigurno i sada pre ovog trudničkog se gleda 18 mesec to je ono što sam siguran.
Prethodno porodiljsko po zakonu nije klasifikovano kao primanje koje ima karakter zarade. Tako da ako budu dosledno sprovodili zakon, za mesece na prethodnom porodiljskom uzimace se kao da je za to vreme plata bila 0.
(Provereno i po siframa iz poreske uprave).
Vrlo lose reseno ako bude tako.
Postovanje,
Zanima me rec BRUTO u celoj prici, u sledecem smislu: za prosek plata gledaju NETO iznos koji sam dobijala, i recimo da je to 50.000 dinara. Ako sam ga dobijala svih 18 meseci trebalo bi toliko da mi isplacuju, medjutim ako sam dobro razumela, drzava ce taj prosek gledati kao BRUTO, pa ce ga umanjiti za doprinose i socijalno. U to ime, ako mi je i prosek bio 50.000 ja necu dobinati vise od nekih 25-30.000. Mozete li ovo da potvrdite
Hvala
Po mojim informacija neće se tako gledati, nažalost zbog mnogo različitih informacije čekam tek da vidim prvo rešenje pa ću onda znati bilo šta konkretnije, ali ovo nije realno da će dogoditi da se tako gleda pošto nema osnova.
Zar ne bi trebalo da su vec neko resenje uradili, s obzirom da se zakon primenjuje od 1.07, dakle proslo je vec 45dana! Ili cemo cekati resenje par meseci, pa onda jos toliko i na platu?! Znaci katastrofa
Postovani Milane – mislim da je ovo pitanje zaista jako bitno pa bih vas zamolila da narocito obratite paznju kada vam stigne jedan obracun i izdvojite vreme na odgovor (sto inace cinite pa se jos jednom zahvaljujem). Dakle u clanu 13 je navedeno sledece:
“…Osnovica naknade zarade, odnosno naknade plate zaposlenog koji je zasnovao radni odnos nakon rođenja deteta, utvrđuje se na osnovu zbira mesečnih osnovica na koji su plaćeni doprinosi na primanja koja imaju karakter zarade, za poslednjih 18 meseci koji prethode mesecu otpočinjanja odsustva po zasnivanju radnog odnosa….”
Kako se kao osnovica uzima zbir osnovica NA KOJE SU PLACENI DOPRINOSI – taj zbir osnovica pretstavlja NETO primljen iznos.
Ali clan 13 na kraju navodi:
“Mesečna osnovica naknade zarade, odnosno naknade plate predstavlja bruto obračunsku vrednost.”
E tu nastaje prilican problem u tumacenju za koji bi trebao pojasnjenje
Hvala jos jednom
Postovani,
Ako mi je porodiljsko pocelo 31.5 i primila sam uplatu za jun, da li me kači ovaj novi zakon (čekanje resenja)?
I molim vas za dodatno pojasnjenje oko visine isplate. Prijavljena sam samo mesec dana pre otvaranja trudnickog (od okfobra 2017), na minimalac-koliko mogu da ocekujem porodiljsko za jul (za jul je bilo 26000). Veliko hvala
Vama sve ide po starom ne po novom. Rešenjem Vam je propisano koliko ide isplata i biće ista kao za prethodni mesec tako je bilo po starom.
Da li se naknada po osnovu ugovora o privremenim i povremenim poslovima racuna u prosek?
Mislim da ne, ali nisam 100% siguran.
Postovani Milane,jasno mi je da trudnicko bolovanje ne ulazi u prosek za obracun porodiljskog,da li ce se kasnije racunati taj period kao radni staz,tj dali kada mi bude isteklo porodiljsko odsustvo da li cu imati radni staz koliko treba ili ce mi biti oduzeto tih par meseci trudnickog bolovanja?pozdrav
Naravno i trudničko i porodiljsko se računa kao radni staž.
Postovani,
Ja sam na porodiljskom bila sa 05.04.2018. Nakon toga mi se nastavlja bolovanje za posebnu negu deteta do 05.08.2018. Da li mozete da mi date informaciju, koji inace niko ne moze da mi da, da li ja primam platu za jul od poslodavca kao do sad ili od drzave? Unapred hvala.
Od poslodavca Vi ostaje po starom.
Postovani, potrebna mi je jedna informacija. Imam 26 meseci radni staž,sada sam dva meseca bez posla,od oktobra cu biti ponovo prijavljena. Interesuje me da li kada se vrsi obračun,kako se gleda na taj prekid? Ako bi nakon tri meseca od dana prijave otišla na trudnicko,da li bi naknada bila 100 % ili ne? Hvala unapred.
GLeda se prosek za trudničko 3 meseca od otvaranja bolovanje i dobija se 100%.
Postovani preduzetnik sam radnja i dalje radi porodila sam se 15 avgusta treba da otvaram porodiljsko dobila sam informaciju da ce mi drzava uplacivati samo taj neki neto iznos a da doprinose i dalje sama moram uplacivati sto je stvarno nerealno….a rekose i za preduzetnice ista prava…i sto je jos gore trece mi je dete kazu nemam pravo na dve godine bolovanja vec samo jednu…ima te li kakvih informacija vi…
Isto to i mi smo dobili i tako će i biti, nažalost.
Da li je napokon stiglo to duuuugo iščekivano prvo rešenje koje će nas sve prosvetliti (ukopati)?
Nije, javiću kada bude to bilo.
Postovani,
Sto se tice novog zakon o porodiljskom bolovanju,zanima me obracun naknade. Imalaa sam par meseci platu vecu od najnize osnovice za obracun poreza. Tu su uključeni bonusi i nagrade. Da li će mi se prilikom obracuna prosečne plate uzimati u obzir samo iznos najnize osnovice ili celokupna plata?
Samo iznos osnovice na koja je bila obračunata plata, bonusi i nagrade ne ulaze.
Poštovani Milane,
Jedno pitanje. Ja sam preduzetnica u drugom stanju. Od 1. jula sam stavila agenciju u mirovanje. Porodiljsko bolovanje otvaram najkasnije do kraja sledeće nedelje (jer moram po zakonu). Inače, nisam u Srbiji sve vreme, pa zato je sve to tako isprekidano i malo okasnelo. Da li će biti problem što sam imala prekid od 2 meseca u smislu uplate doprinosa. Pre tog 1.jula uredno sam uplaćivala dorpinose 11 meseci kao paušalac, a pre toga bez prekida sam bila više od 6 godina u radnom odnosu. Kako sam razumela, po novom zakonu se uzima prosek primanja u poslednjih 18 meseci od datuma otvaranja porodiljskog bolovanja? Da li oni mogu meni računati 0(nulu) za ta dva poslednja meseca i uzeti u obzir 16 prethodnih? Hvala na odgovoru! Veliki pozdrav!
Tako je mogu da računaju 0 za te meseice prekida pa će uzeti prosek 18 meseci i videti kliko je to.
Postovani, kako se racuna ako se sa porodiljskog ponovo ide na trudnicko, pre prvog trudnickog imam 12meseci rada, pa trudnicko, porodiljsko i sad ponovo trudnicko, nije mi jasno sad poslednjih 18 meseci sta spada pod to? Jer na trudnickom sam bila 4 meseca pa porodiljsko 11 meseci, pa ponovo sad trudnicko mesec dana, kako se to obracunava? Hvala unapred
Gelda se 18 meseci pre trudničkog i trudničko ne ulazi u prosek tako da ukupan iznos se deli sa 18 meseci i tako se dobija prosek.
da li to znaci da se prethodno porodiljsko I trudnicko pre novog trudnickog (ukoliko se veze) racunaju,I koliko je to provereno?
Dobijala sam porodiljsko 5 meseci .poslodavac je zatvorio firmu i ja vec dva meseca ništa ne primam. Kome mogu da se obratim ? Poslodavac ne zeli da priča sa mnom odkad sam otvorila bolovanje, a i knjigovodja ništa nezeli da mi kaže.. jesam li ja sad na birou ili još uvek kod njega prijavljena, on je privremeno zatvorio firmu i otvorio na tudje ime istu tu.
Videti sa PIO fondom ili lokalnom samoupravom koja Vam isplaćuje porodiljsko u Beogradu je tu Sekretarijat za socijalnu zaštitu.
Postovani Milane
Interesuje me ko placa doprinose penziono i socijalno kada preduzetnica otvori porodiljsko a firmu stavi u stanje mirovanja?
Preduzetnica.
Postovani,
Da li mi mozete malo bolje objasniti ovaj novi zakon o odlasku na trudnicko i porodiljsko odsustvo? Interesuje me da li i trudnicko i porodiljsko ulaze u 18.meseci potrebnih za ostvarivanje 100% zarade. Tacnije ako se ostane u drugom stanju odmah posle zavrsetka porodiljskog sa prvim detetom? I da li vi mozda znate kako sada funkcionise produzetak porodiljskog radi nege deteta?
Hvala.
Pogeldajte komentare imate već dosta odgovora, a uskoro se nadam da ću imati više informacija pa ću napisati kompletan tekst i snimiti video.
Postovani, ja sam preduzetnik pausalac, u pitanju je biro za projektovanje i od 1 juna sam privremeno zamrzla radnju, od tada sam na trudnickom bolovanju. Prakticno, od 1. jula drzava treba da mi isplacuje naknadu zarade. Ja sam juce dobila uplatu , ali su u pitanju dva iznosa, jedan na 25.874 dinara i drugi na 13932 dinara, sto ukupno daje oko 39000. Ono sto mene buni je da je moj prosek po resenju iz poreske uprave oko 36000 dinara, a porezi i doprinosi na taj iznos oko 16000 dinara. Da li ovo znaci da su mi uplatili minimalac, a da ovaj drugi iznos predstavlja poreze i doprinose koja sama treba da uplatim na odgovarajuce racune? Izvinite na duzem izlaganju
Pozdrav
Dobijate samo neto iznos ne i doprinose tako da je vrvt to samo neto iznos to morate proveriti u rešenju se piše bruto iznos.
Postovani,
Da li je stiglo neko resenje i sta se desava ako su dve trudnoce povezane? Da li porodiljsko ulazi u obracun? Peticija je napravljena postoji na sajtu peticije24.com ljudi aktivirajete se i potpisite!!!!
Čim bude stiglo meni da znam objaviću kompletan snimak i tekst na ovu temu.
Da
Poštovani,
Trenutno sam u radnom odnosu, u nazad 4 godine. Uskoro mi ističe ugovor o radu i poslodavac mi neće produžiti radni odnos. U drugom stanju sam.
Da.li ću imati pravo na porodiljsko ukoliko ne budem u radnom odnosu. Nije mi jasno da.li smem koristiti naknadu NSZS u periodu koji predstoji posle okončanja ugovora o radu. Na koji način da zaštitim svoj interrs?
Ako ste u drugom stanju ugovor Vam mora trajati do kraja drugog stranja.
U 18 meseci pre otvaranja trudnickog imam prekid od 2 i po meseca,izmedju dve firme.Da li ce mi uzeti u prosek svih 18 meseci iako nije ista firma?U zakonu sam citala da se uzima prosek,nigde ne pise da mora da je vezan staz,ali u nekim novinama je izaslo da mora da je vezan?Hvala na odgovoru
Ide 18 meseci pre trudničkog ili porodiljskog ako nije korišćeno trudničko i bez obzira da li je u 2 firme.
Poštovani Milane,
Da li bi ovo moglo da bude jedan primer rešenja?
https://www.bebac.com/vesti/anastasija-je-rodila-trece-dete-a-njena-plata-na-porodiljskom-bice-2-602-dinara
Da tako da se definitivno prosek računa kada saberete sve plate koje imate i podelite sa 18 meseci.
Neto plata mi je 28000 bruto 45000 a osnovica 37000 radim 8 meseci kolika ce mi biti naknada po novom zakonu za vreme trudnickog a kolika za vreme porodiljskog?
Ukupan neto saberete i podelite sa 18 meseci i u to ne ulazi trudničko.
Poštovani Milane, da li je istina da država neće uplaćivati porez i doprinos preduzetnicama?
Istina je to je na preduzetnicima da sami uplaćuju država samo uplaćuje neto iznos proseka.
Da li je to bilo i ranije ili se tiče samo novog zakona?
Meni su obracunali porodiljsko 0 dinara za nepostojci mesec tako da sad dobijam 13.000 din I trudnickog se neracuna.
Snežana a trudnicko kako su ti računali?
Po starom zakonu 50 posto za nepostojece mesece dobijala Sam oko 26.000 din.
Plata *8 meseci koliko Sam radila pa podeljeno sa 18 I Jos uvek mi nisu uplatili za Jul toliko o tome da nema kasnjenja.
Potpisite peticiju protiv smanjenja Plata trudnicama koja se nalazi na netu za sada I’ma oko 8.500 potpisa.
Mozes li postaviti link??
Šta planiraš sa tom online peticijom? Ne treba da se ćuti , to definitivno.
Ghttps://www.peticije24.com/borba_protiv_smanjenja_plata_zaposlenim_porodiljama
Postovani, radila sam 26 meseci. Od toga mi oko godinu dana nisu plaćeni doprinosi. Da li ce to biti problem oko obračuna naknade kada odem na trudnicko?